Burza frustracija

Dva eti�ka pitanja

Mon, 29 Mar 2010 10:46:00 +0200

Prvo pitanje Upoznali ste trudnu �enu koja ve� ima sedmero djece. Troje od njih je gluho, dvoje slijepo a jedno je dru�tveno zaostalo. Osim toga, �ena boluje od sifilisa. Ho�ete li joj savjetovati da napravi abortus Ako je va� odgovor pozitivan, upravo ste ubili Ludwiga van Beethovena. Drugo pitanje Na izborima za novog predsjednika dr�ave tri su kandidata, a va� glas je odlu�uju�i. Prvi kandidat je u vezi sa 'sumnjivim' politi�arima, redovito se savjetuje s astrologom. Imao je dvije ljubavnice, puno pu�i i dnevno popije osam do deset martinija. Drugi kandidat je ve� dva puta dobio otkaz na poslu. Pije �etvrt litre viskija svaku ve�er, naj�e��e spava do podneva, a za vrijeme studija pu�io je opijum. Tre�i kandidat je ratni heroj, nositelj odlikovanja. Vegetarijanac je, popije samo ponekad �a�u piva i nikada nije imao vanbra�ne veze. Vjerojatno ste odlu�ili kojem kandidatu �ete dati svoj glas, no lekcija ne bi bila potpuna kad ne biste znali da je rije� o stvarnim osobama. Prvi kandidat je Franklin D. Roosevelt, drugi kandidat je Winston Churchill, a tre�i Adolf Hitler.

Me�uljudski odnosi, otu�enost i frustracije

Fri, 05 Mar 2010 20:12:00 +0100

Znamo li njegovati me�uljudske odnose "Osoba koja poku�ava �ivjeti sama ne�e uspjeti. Njezino srce vene ako se ne susre�e s drugim. Su�avaju joj se pogledi, �uje li samo odjekevlastitih misli i ne nalazi li nadahnu�e ni u kom drugom."- Pearl S. Buck Otu�enost kao dru�tvena pojava postaje problemom suvremenoga �ovjeka nad kojim se sve �e��e zaustavljamo i promi�ljamo. Sami smo svjedoci javnoga mnijenja u kojemu se mnogo govori o groznici suvremenoga svijeta, u�urbanosti, kroni�nom nedostatku vremena i zanemarivanju me�uljudskih odnosa: kolegijalnosti, prijateljstava, obiteljskih dru�enja pa i partnerstva. Razlozi toga temom su mnogih sociolo�kih studija i razmi�ljanja. Ono �to karakterizira ovo vrijeme je cjelodnevni rad, preoptere�enost �tetnim i nepotrebnim informacijama, stalni pritisak i utrka za novcem kako bismo �ivjeli u skladu s vremenom i dru�tvom koje se neprestano razvija. No u svemu tome gubimo sami sebe, udaljujemo se od svoje izvornosti i biti, svoje duhovnosti i tako postajemo te�ki i sebi i drugima. Rije� otu�enost govori nam da smo tu�i jedni drugima, da smo si nepoznati i strani. A ako smo si nepoznati i strani, to nam samo govori da nemamo vremena niti volje, niti strpljenja upoznati se s drugima, dru�iti se s njima, provoditi vrijeme i brinuti se o njima, truditi se izgra�ivati odnose. Iako smo prosvje�eniji i bogatiji informacijama, danas nam nedostaje osnova, a to je dobrota. Ne njegujemo dobrotu, a pomanjkanje dobrote �ini nas nemirnima i nestrpljivima u me�usobnim kontaktima. Jedan od uzroka otu�enosti gubitak je kontrole nad stalnim dotokom informacija. Danas vi�e no ikad izlo�eni smo golemim koli�inama informacija svake vrste. Toliku njihovu koli�inu na� ih razum s postoje�im znanjem i umije�em nije u stanju preraditi i klasificirati, odnosno ono �to vidimo ili �ujemo ne zna pospremiti na pravo mjesto ili izbaciti iz glave i jo� k tomu na neke stvari dati i odgovor. Ameri�ki teoreti�ar M. Gorman naveo je opasnosti koje se pojavljuju kao posljedica prekomjernog izlaganja informacijama, a posebice onima koje su vezane za otu�enost. Jedna od opasnosti je zbunjenost. Sve je ve�a koli�ina djelomi�no obra�enih informacija i nemogu�nost njihove kategorizacije po va�nosti, �to onemogu�uje odre�ivanje prioriteta te dovodi do nesigurnosti i stalne sumnje u mjerila. Zatim, tu je frustracija koja nastaje zbog nemogu�nosti kontrole. Mogli bismo prije re�i da je to frustracija zbog nemo�i jer nismo svjesni koliko smo ovisni o izvorima informacija. Slijedi lo�ije prosu�ivanje koje se pojavljuje nakon odre�ene to�ke dotoka informacija kada se smanjuje sposobnost ispravnih odluka. Smanjena dobrohotnost mo�da je jedna od najte�ih posljedica. Ona se odra�ava i isijava na okolinu u kojoj se kre�emo i boravimo. Prou�avanja pokazuju da ljudi koji pate od stresa zbog preoptere�enosti informacijama postaju u osnovi egocentri�ni i sebi�ni, a to se uglavnom odnosi na mlade ljude koji su neprestano izlo�eni stimulansima informativno - zabavne tehnologije. Prevelika samouvjerenost tako�er je jedan od suvremenih problema. Ljudi koji pate od preoptere�enosti informacijama �esto ne shva�aju u kakvom se stanju nalaze i postaju previ�e samopouzdani misle�i da im velika koli�ina neobra�enih informacija daje mo�, iako je zapravo posve suprotno. I na kraju slijede rezignacija i o�aj. Duhovne probleme koje otu�enost tako�er izaziva, jesu zavist i �krtost. �ivot u "mentalnoj oskudici" �alje signale da su nam svi koji imaju vi�e materijalnih dobara i uspjeha u �ivotu neprijatelji koji ne zaslu�uju ono �to imaju. �ivjeti s takvim pogledom na svijet pogubno je za svakog tko tako razmi�lja. Njegovanje mr�nje i zavisti ja�a zlobu u �ovjeku i smanjuje dobrotu, a osoba po�inje oda�iljati neugodnu i negativnu energiju i tako odbijati ljude od sebe. Svatko od nas ima svoje bogatstvo, svoju imovinu, a pitanje je samo kako s njom znamo raspolagati i upravljati. Drugima nije bolje nego nama zato �to im je to "ne�to" poklonila sre�a, ve� zato �to rade na vrijednostima koje su im dane. Stoga najprije treba zbrojiti i vidjeti �ime mi raspola�emo te razmotriti mogu�nosti za boljitkom, za mogu�no��u napredovanja. Kada je �ovjek usredoto�en na sebe i svoje mogu�nosti, tada je manje zarobljen u kavezu zlobe i zavisti iz kojega gleda kako je drugima bolje nego njemu. Poznavati sebe, imati sebe zna�i imati osobnu slobodu.No, �to u�initi u takvim situacijama i stanjima Ako radimo na sebi, u pogledu selektiranja informacija pa i �ivotnih sadr�aja, postoji mogu�nost uno�enja reda i prioriteta u �ivot. A kada �ovjek osjeti da vlada svojim �ivotom, svojim vremenom, �uvstvima i mislima, tada postaje i bolja osoba, ima vi�e vremena za sebe, a samim tim i za druge jer uvi�a da ima dovoljno vremena koje mo�e podijeliti sa svojim bli�njima i prijateljima ili kolegama. To je stanje svijesti kada mo�emo neoptere�eno izgra�ivati, njegovati i usavr�avati odnose s drugim ljudima i stvarati nova prijateljstva. Imajmo na umu da neprestano trebamo raditi na sebi te u�iti usvajati i vje�bati dobre i korisne informacije popra�ene ljubavlju i dobrotom. One �e samo tako postati pravi dio nas i u nama se u�vrstiti i biti polazna to�ka ili prepoznatljivost nas samih kao dobrih i dru�eljubivih ljudi koji su po�eljni i potrebni u dru�tvu, koji su zanimljivi i imaju veliko razumijevanje za razli�itosti. U odnosima s drugima vidi se koliko je svatko od nas zrela i odrasla osoba. Ve� smo se uvjerili da nas godine ne �ine (samo) zrelima, one nas �ine starijima. Zrelost nosi sadr�aj kompletnosti, obuhva�enosti svih potrebnih osobina i kvaliteta s kojima mo�emo biti dobri i korisni sebi i dru�tvu (�uvstvena zrelost, danas popularna emocionalna inteligencija). Emocionalna inteligencija pokazatelj je koliko i kako smo odgojili svoju osobnost. O�ituje se u odgoju i kontroli temperamenta koji posjedujemo od ro�enja, vidljiva je u na�em pona�anju, razumijevanju za druge i samim na�im postupcima. Emocije su te koje nas naj�e��e odaju u dru�tvu i u na�im se reakcijama vidi jesmo li jo� uvijek na razini djeteta i sve prihva�amo osobno i uvredljivo ili smo se odmaknuli od te dobi i za druge imamo razumijevanja i strpljenja. Budu�i da se �uvstvena zrelost o�ituje u postojanosti i samokontroli, u svakom dru�tvu u kojem se nalazimo treba nastojati zadr�ati inteligentno i pristojno pona�anje. Prijateljstvo Koliko nam je prijateljstvo va�no u �ivotu Od djetinjstva primje�ujemo djecu, vr�njake oko sebe i s njima se po�injemo dru�iti, te jako patimo kada nismo po�eljni u nekom dru�tvu, kada nam "prijateljica" ka�e da joj je sada druga djevoj�ica prijateljica. Osje�aj dru�tvene pripadnosti i povezanosti ljudska je temeljna potreba. Ljudi su nam va�ni i potrebni da bismo se potpuno razvijali. Obitelj je na�e prvo dru�tvo, prvi ljudi oko nas s kojima komuniciramo na�a su obitelj, s njima stvaramo odnos, uz njih se osje�amo sigurno i uz obitelj rastemo. Poslije po�injemo upoznavati i �iru okolinu, koja nam postaje va�na, te nastavljamo graditi prijateljstva, poznanstva, kolegijalne odnose za cijeli �ivot. Sklapanje prijateljstava vrlo je popularno u vrijeme adolescencije, u vrijeme traganja za vlastitim identitetom, kada je pripadnost dru�tvu vrlo izra�ena potreba, odnosno u kojoj je nagla�ena i potreba za po�tovanjem, priznanjem i vlastitom vrijedno��u. Prijateljstva ste�ena u srednjo�kolskim danima naj�e��e ostaju najsna�nija i najdugotrajnija. Prijateljstvo i njegovanje prijateljstva cijela je kultura. Mnogima na�alost to ne uspijeva i taj se nedostatak poslije primje�uje u �ivotu. U svakom slu�aju dobra prijateljstva treba njegovati. Prijateljstvo je odnos izme�u najmanje dvije osobe koje nisu u krvnom srodstvu, prepu�teno je slobodnom izboru i dobrovoljna su, ne temelje se na zakonskom ugovoru i obostrana su. Prijateljstva se temelje na povjerenju, suosje�anju, po�tovanju, zajedni�tvu, skrbi, ljubavi, srodnosti du�a. Prijatelj je netko s kim mo�emo razgovarati o svemu, dijeliti dobro i zlo, kome se mo�emo povjeriti. Presudno je svakako da je prijatelj netko koga volite i tko voli vas, netko s kim dijelite pozitivnu kemijsku reakciju. No potrebno je upozoriti i na vrednovanje odnosa, odnosno na razlikovanje situacija i odnosa koje imamo s ljudima. Svaki odnos temelji se na po�tovanju prema drugoj osobi �to govori o mjeri prisnosti. Naprimjer kolegijalnost - treba �uvati taj odnos. Kolege su oni ljudi s kojima smo se �kolovali ili s kojima dijelimo istu radnu sredinu. Oni su poznanici s kojima dijelimo poslovne teme. S njima se ne dijele intimne teme. No postoje i primjeri kada se na poslu razviju prijateljstva, a tada kolegijalni odnos poprima druge dimenzije. Danas je sve vi�e primjera da poduze�a postaju poput obitelji jer su zaposlenici vrlo vezani za posao i ljude s kojima rade. Izvor: zdrav-zivot.com.hr | Pi�e: Ivana Ivan�i�, profesorica hrvatskog jezika i knji�evnosti, Srednjo�kolski �a�ki dom, Osijek

Dje�ja agresija i frustracije

Fri, 05 Feb 2010 20:58:00 +0100

Va�a agresivnost poti�e dje�ju Pogre�no je misliti da je agresija osje�aj - ljutnja je osje�aj - a agresija na�in iskazivanja ljutnje, frustracije i op�enito negativnih osje�aja. Agresije �e zato biti manje ako djeci poka�emo konstruktivnije na�ine izra�avanja frustracije Kad se situacija ne mo�e rije�iti razgovorom, fizi�ka aktivnost je konstruktivna i uspje�na metoda za smanjivanje frustracije. Agresivno pona�anje se pojavljuje kod svakog djeteta, a problemi mogu nastati ako oni koji odgajaju dijete na agresiju primjereno ne reagiraju. Ako roditelj jedno govori, a drugo radi, dijete �e biti zbunjeno. Ipak, u takvim �e okolnostima dijete kao svoj model pona�anja �e��e usvojiti ono �to roditelj radi, a ne �to mu govori, jer je opona�anje jedan od temeljnih oblika u�enja. Prvi agresivni ispadi javljaju se oko prvog ro�endana, i to naj�e��e u situacijama kad dijete �eli pozornost odraslih ili neku povlasticu. S dvije godine vide se razlike izme�u agresije dje�aka i djevoj�ica dje�aci su u prosjeku agresivniji. Otprilike s �etiri godine ustaljuje se kao crta li�nosti, �to zna�i da svi u sebi zadr�avamo odre�enu koli�inu agresije, jer je ona i na�in samoobrane u kriznim situacijama. Topla, smirena i opu�taju�a atmosfera smanjuje potrebu za agresijom i u takvim se okolnostima rje�e razvijaju agresivne osobe, dok hladna, neprijateljska atmosfera i ka�njavanje poti�u agresivnost. �ak i ako ne �inite ni�ta, odnosno ako zanemarujete dijete ili prelazite preko agresije kao da �e ona sama od sebe nestati, poti�ete agresivnost jer niste djetetu dali do znanja da je takvo pona�anje nepo�eljno. Ono �e tako nastaviti s istim pona�anjem, jer je agresija instinktivna, laka i djetetu djeluje prirodno. Alkoholi�ari gube kontrolu nad svojim pona�anjem, a nasilje postaje svakodnevica �TO PODUZETI 1. Izbjegavajte tjelesno ka�njavanje va�a agresivnost poti�e djetetovu jer �e ono svaki put kad je ka�njeno osje�ati da ste vi lako postigli svoj cilj. Iako na prvi pogled djeluje kao u�inkovit na�in za postizanje cilja, agresija pokazuje upravo suprotno nemo�. Stru�njaci upozoravaju da vrije�anje i poni�avanje nose jednake, ako ne i gore posljedice nego tjelesno ka�njavanje. Istra�ivanja pokazuju da je u krajevima gdje se vi�e razgovara manje agresije. Mo�da djeluje neobi�no, no u mediteranskom podneblju, gdje ljudi puno vi�u, ali ipak komuniciraju, manje je nasilja nego u ostalim podnebljima. Dakle, ne zatomljujte negativne osje�aje, nego o njima razgovarajte kad god osjetite potrebu, pa makar se i 'izvikali na zid'. 2. Nau�ite dijete konstruktivnom izra�avanju ljutnje: simboli�nim spominjanjem vikanja 'na zid' ukazali smo na �injenicu da se agresija javlja i zbog nakupljenih i neizra�enih frustracija. Ovo je posebno va�no kod male djece jer ako im ka�ete da agresivnost nije po�eljna, ona �e vas poslu�ati, ali �e frustracija ostati u njima. Najefikasniji na�in izra�avanja ljutnje je razgovor nau�ite dijete da jasno izrazi svoje stavove, zauzme se za sebe i istovremeno saslu�a stavove drugih. No ne mo�e se svaka frustracija, nepravda ili uskra�enost rije�iti razgovorom. Poti�ite dijete da frustraciju koju ne zna rije�iti izrazi na posredne na�ine neka je ne dr�i u sebi, nego je izbaci tr�anjem po dvori�tu ili udaranjem po vre�i. Tehnike vizualizacije dijete mo�e u�iti i dok je malo neka zamisli da je vre�a problem i neka vi�e na nju, neka je dobro izudara dok se ne po�ne osje�ati bolje, jer i sama tjelesna iscrpljenost donosi olak�anje. Nau�ite dijete dijeljenju igra�aka i drugih dragocjenosti 3. Razvijajte pozitivan stav prema drugima, nau�ite dijete da dijeli igra�ke i slatki�e, neka provodi dovoljno vremena s vr�njacima. Na konkretnim primjerima objasnite mu da i drugi imaju osje�aje te da ih mo�emo povrijediti. Uva�avanje tu�ih osje�aja me�u najva�nijim je porukama koje djetetu mo�ete dati. 4. Ponekad dijete ne�e u potpunosti shvatiti da je agresija nepo�eljna objasnite mu da se druga djeca s njime ne�e igrati ako se bude tako pona�alo, a ako je potrebno i primjereno ga kaznite. Primjerena kazna je ona pri kojoj dijete razumije da je ka�njeno zbog svog postupka, a ne zbog onog �to ono samo jest (ako dijete prijekor i kaznu shvati kao rezultat �injenice da je ono lo�a osoba i da ga ne volite, kazna nije primjerena). 5. Ne budite nestrpljivi, ne po�urujte djecu pri savladavanju zadataka ili kad se poku�avaju koncentrirati na ne�to po�tujte njihov tempo. Naime, za agresivnu djecu karakteristi�no je da imaju pote�ko�e u percepciji te im treba pomo�i da to�no opa�aju i procjenjuju situaciju. 6. U�ite dijete samokontroli. Ovo nije lak zadatak koji se mo�e savladati preko no�i, no osim o civiliziranom pona�anju, samokontrola djeci daje informaciju i o osobnoj snazi, �to vodi samopo�tovanju i razumijevanju veze izme�u osje�aja i pona�anja. Djeca svakoga dana osvje�tavaju ne�to novo te s vremenom postaju spremna prihvatiti razliku izme�u osje�aja i pona�anja - kad shvate da je i na osje�aje i na pona�anje mogu�e utjecati, lak�e �e se nositi s frustracijama. Izvor: http://www.iskrica.com/weblog/com.phpID=103153

Koliko je pametno tvoje desno stopalo

Thu, 21 Jan 2010 23:16:00 +0100

Probaj uraditi ovo... Probajte uraditi sljede�e, traje svega par sekundi. Ne�ete vjerovati! Potje�e od jednog kirurga ortopeda. Sigurno �e dovesti u konfuziju va� mozak i sigurno �ete poku�avati vi�e puta ali ne�ete mo�i. Ovo je pre-programirano u mozgu. 1. Dok sjedite za stolom ispred svog kompjutera, podignite svoje desno stopalo s poda i radite krugove u smjeru kazaljke na satu. 2. Sada, dok to radite, napi�ite broj 6 u zraku svojom desnom rukom. Stopalo �e promijeniti smjer okretanja! I ne mo�ete tu ni�ta promijeniti. Zaista je smije�no, ali niti svijest niti koncentracija ne mo�e promijeniti pre-programirano stopalo. Frustriraju�e, zar ne

Specifikacija i birokracija

Tue, 12 Jan 2010 21:11:00 +0100

Jeste li znali da ameri�ka standardna mjera za razmak tra�nica iznosi 4 feet, 8 1/2 inches To je zaista �udna brojka. Za�to ba� ta mjera Zato jer je tako gra�eno u Engleskoj, a ameri�ke �eljeznice gradili su engleski iseljenici. Shva�am, ali za�to su ih oni gradili na taj na�in Zato �to su prve �eljezni�ke pruge gradili isti ljudi koji su gradili tramvaje prije �eljeznice, i tada su rabili tu mjeru. Pa kako su odredili u Engleskoj ba� tu mjeru Zato jer su tada ljudi rabili iste mjerne ure�aje i pomagala koje su trebali za izradu kola, a kola su imala kota�e toga razmaka. Dobro! Za�to su njihova kola imala kota�e razmaknute ba� toliko Da su odmjerili druga�ije kota�i bi se lomili na nekima od starih, dugih cesta. Zato �to je to razmak starih uga�enih cestovnih utora. Pa tko je gradio te stare ceste koje su zatim tako uga�ene Prve duge ceste u Europi gradio je Rimski imperij za potrebe svojih trupa. Rimske se ceste rabe od onda do danas. A utori Izvorne utore s kojima se kasnije svak morao prilagoditi, zbog straha da ne polomi kota�e i kola, napravili su kota�i rimskih bojnih kola: Obzirom da su bojna kola sagradili Rimljani toga doba, sva su bila jednaka u pogledu razmaka kota�a. Tako dolazimo do odgovora na prvo pitanje. Ameri�ka standardna mjera �irine tra�nica je 4 feet, 8 1/2 inches, �to proizlazi iz originalnih specifikacija bojnih kola Rimske imperijalne armije. A poanta pripovijesti jest da Specifikacija i Birokracija �ive vje�no. Tako, i kada slijede�i puta dobije� pred o�i neku specifikaciju i �udi� se koje je to konjsko dupe do�lo na takvu ideju, mogu�e je da si u pravu. Zato �to su starorimska bojna kola bila napravljena taman toliko �iroko da odgovaraju �irini dvije borbeno - konjske pozadine. I �ta ima sve to zajedni�ko s istra�ivanjem Svemira Eto, postoji jedno zanimljivo pro�irenje pripovijesti o razmaku tra�nica i konjskoj zadnjici. Kada pogledamo svemirski taxi kako stoji na lansirnoj rampi, vidimo sa strane pri�vr��ene i dvije pogonske rakete s �vrstim gorivom zvane Solid Rocket Boosters, ili SRBs. SRBs proizvodi firma Thiokol u dr�avi Utah. In�injeri koji su oblikovali SRBs radije bi ih napravili debljima, ali moraju ih iz tvornice do lansirnoga mjesta prevoziti vlakom. Pruga od tvornice do toga mjesta prolazi kroz tunel u brdima. SRBs moraju odgovarati �irini tunela. Tunel je ne�to �iri od tra�nica, a tra�nice su otprilike �iroke kao dvije konjske zadnjice. Stoga je glavna zna�ajka dizajna ne�ega �to je danas zasigurno najnapredniji transportni sustav na svijetu izvorno odre�ena �irinom dviju konjskih guzica.

Novogodi�nja �estitka

Fri, 01 Jan 2010 12:23:00 +0100

Svima vam �elim sretnu Novu 2010. godinu, uz ispunjenje svih va�ih snova i �elja, prepunu lijepih i zdravih osje�aja i ljudi koji �e ih u vama izazvati. Ipak, vi�e od svega, �elim vam da da upravo VI budete ti ljudi koji �e iz dana u dan uveseljavati sami sebe, ne dozvoljavaju�i ikome da vam to pokvari. Dragi foruma�i, vama u prvom redu �elim od srca zahvaliti na poznanstvu u protekloj godini, u kojoj smo jedni s drugima plakali, smijali se, tje�ili jedni druge, dizali se i padali - ne ponovilo se ni�ta osim zdravog smijeha!

Kreditne kartice - blagoslov ili prokletstvo

Sat, 05 Dec 2009 23:23:00 +0100

Prije gotovo dvije godine portal www.javno.com objavio je sljede�u vijest: -------------------------------------------------------------------------------------- Direktor Vise izgubio svoje kreditne kartice Joseph Saunders, izvr�ni direktor svjetski poznate karti�ne ku�e Visa, na putu na konferenciju u sjedi�te tvrtke u San Franciscu izgubio je svoje kreditne kartice. Govor na konferenciji Goldman Sachsa zapo�eo je priznanjem koje je izazvalo razdragani smijeh njegovih kolega. - Pa, sad bih trebao po�eti i re�i da mi je drago �to sam ovdje, i valjda mi je. Ali �to se mene ti�e, u 4.15 sati ujutro sam na putu prema ovamo izgubio nov�anik. Prili�no je neugodno kad netko meni ukrade kreditne kartice - izjavio je Saunders, pi�e Reuters. Visa nije izdala slu�benu potvrdu o nezgodi svog direktora. -------------------------------------------------------------------------------------- Kako nama, obi�nim smrtnicima, realno sagledavaju�i situaciju ve�i problem predstavlja IMANJE kreditne kartice nego njen GUBITAK, mo�da nas Saundersova nezgoda mo�e ne�emu i pou�iti - kako �tedjeti Naime, nije nepoznanica kako cca.70% stanovni�tva koristi kreditne kartice iz ovog ili onog razloga �to nas dovodi do �injenice kako je hrvatsko stanovni�tvo prezadu�eno kojekakvim kreditima. Dugovanja na kreditnim karticama su naj�e��a dugovanja. Kako biste se rije�ili napasti da tro�ite vi�e nego �to uistinu imate, stru�njaci za osobne financije savjetuju da se rije�ite kreditnih kartica. Imajte samo karticu s teku�eg i/ili �iro ra�una i to BEZ dozvoljenog minusa. Tako �ete tro�iti samo ono �to imate i nitko vam ne�e visiti za vratom. Odli�an primjer takve kartice je Maestro kartica izdana po teku�em ra�unu. Maestro kartica omogu�uje vam jednostavan i brz pristup novcu na va�em teku�em ra�unu 24 sata na dan na svim prodajnim i isplatnim mjestima u zemlji i inozemstvu koja imaju istaknut znak Maestro. Prednosti kori�tenja ove kartice su sljede�e: * Va� je novac u svakom trenutku uz vas bez obzira na to gdje se nalazili. Kada ne morate voditi ra�una imate li dovoljno gotovine pri ruci. * Kori�tenje Maestro kartice sigurnije je od no�enja gotovine ako izgubite karticu, mo�ete je odmah blokirati. * Prilikom pla�anja Maestro karticom ne pla�ate dodatnu naknadu. * Nema ra�una na kraju mjeseca - za iznos kupnje odmah se tereti va� teku�i ra�un. * Maestro kartica omogu�uje vam potpunu kontrolu tro�kova u bilo kojem trenutku. Ipak, koliko je sama ideja o �tednji i �tednja op�enito ostvariva, ovisi samo o na�oj (samo)disciplini, naro�ito uo�i nadolaze�ih blagdana: Sv. Nikola, Bo�i�... Puno uspjeha! Jer, trebat �e nam... �to je zapravo kreditna kartica Kreditna kartica (engl. credit card, njem. Kreditkarte) je instrument bezgotovinskog platnog prometa koji slu�i i kao pogodno sredstvo kratkoro�nog potro�a�kog kreditiranja. Temelj izdavanja kartice je pokri�e na ra�unu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice. Vlasnik kartice je izdatnik, a korisniku se daje na upotrebu. Izdatnik kartice ima koristi od �lanarina i upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja nov�anih sredstava ili kamata na odobreni kredit. Interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre plate�ne mo�i i u pove�anom prometu. Korisnik kartice stje�e sigurnost i kredit. Kreditne kartice pojavile su se prije Drugog svjetskog rata u SAD, nakon rata �iri se njihova primjena na teritorij cijelih SAD, a do ekspanzije dolazi s kompjutorskom revolucijom koja radikalno sni�ava tro�kove operacija s kreditnim karticama. Tada se, kasnih �ezdesetih, u poslovanje s karticama uklju�uju i banke. Pionirsku ulogu imala je kartica Diners Club, ne�to kasnije American Express i Carte Blanche, a poznate bankarske kartice su BankAmericard (danas VISA) i Mastercard. Danas u SAD egzistira 350 milijuna kartica. Izuzetnom uspjehu kartica doprinosi i to da se kartica prihva�a �ire od �eka, da �iroka javnost lak�e dolazi do kredita, kao i inovacije u sustavu pla�anja. Debitne kartice na osnovi pokri�a na ra�unu, uklju�ene su u posebne sustave pla�anja u kojima se izravnom terminalskom vezom prodajnog mjesta i ra�unala banke automatski obavljaju pla�anja i prebacuju sredstva s ra�una kupca (banke) na ra�un prodajnog mjesta. Takvi su npr. sustavi POS (point-of-sale prodajno mjesto). Kartice u upotrebi u nas izdaju se na temelju ugovora o fran�izingu s inozemnim vlasnicima, a sve osim VISA-e i Diners Club kartice Zagreba�ke banke, koje su debitne i izdaju se na osnovi depozita, osnivaju se na provjeri boniteta korisnika. U zadnje vrijeme na�a poduze�a po�inju izdavati i vlastite kartice. Upotreba kartica (debitnih, kreditnih i kartica s odgo�enim pla�anjem) toliko je ra�irena da se shva�aju kao "plasti�ni novac" iako to, unato� mnogim sli�nostima, ipak nisu. Definicija je preuzeta iz Rje�nika trgova�kog prava u izdanju Masmedia.

Uloge �ene u predstavi zvanoj '�ivot'

Wed, 25 Nov 2009 07:58:00 +0100

Rano je jutro, nije jo� ni 8 sati a ja sam ve� vi�e-manje uspje�no odigrala ulogu: 1. ku�nog autotaxija 2. mamine k�erke 3. tatine k�erke 4. tampon zone me�u njima (jer je novi obra�un na staru temu opet u tijeku) 5. majke koja je spremila dijete u �kolu a jo� me danas o�ekuju uloge: 6. radnice / poslovne partnerice 7. tje�iteljice slomljenog srca i partnerice istodobno uz napomenu da sam i u PMS-u. Stoga ljubazno molim ostatak svijeta (koji ovo ionako ne�e vidjeti) da mi se shebe s qrca za danas jerbo mi je dosta. Ne znam koje mi je s*anje od gore navedenih bilo te�e i za danas mi zaista ne treba vi�e. A dan jo� nije ni po�eo...

Anketa

Sat, 21 Nov 2009 21:28:00 +0100

Pitanje u jednoj anketi provedenoj diljem svijeta glasilo je: "Kakvo je va�e osobno mi�ljenje o nesta�ici hrane u ostalim dijelovima sveta" Anketa je zavr�ila katastrofalno: - U Africi nisu znali �to je to hrana. - U Zapadnoj Europi nisu znali �to je to nesta�ica. - U Isto�noj Europi nisu znali �to je to osobno mi�ljenje. - U Americi nisu znali �to je ostatak svijeta.

Dame vs. prave �ene

Thu, 22 Oct 2009 21:38:00 +0200

Dame - Ako slu�ajno presolite jelo dok se kuha, ubacite jedan oguljeni krumpir i on �e upiti vi�ak soli za automatski fix-me-up. Prave �ene - Ako presolite jelo dok kuhate, to je vra�ki lo�e. Molim ponavljajte za mnom moto Pravih �ena: "Ja sam to skuhala i ti �e� to jesti i ne zanima me koliko je lo� okus". Dame - Lijek za glavobolju: Uzmite limun, prepolovite na pola i utrljajte u �elo. Pulsiranje �e nestati. Prave �ene - Uzmite limun, pomje�ajte s tekilom, ohladite i popijte. Mo�da �ete jo� uvijek imati glavobolju, ali koga je to briga! Drmnite jo� jednu tekilu. Dame - Na dno korneta stavite mali marshmallow da bi sprije�ili curenje sladoleda. Prave �ene - Jednostavno isi�ite sladoled odozdo - za-boga-miloga- Ionako vjerojatno sjedite guzicom na kau�u s podignutim nogama. Dame - Da bi sprije�ili klijanje krumpira, ubacite jednu jabuku u vre�u s krumprima. Prave �ene - Kupite kutiju gotovog krumpir - pirea i ne�ete morati brinuti o krumpiru kojemu rastu noge i ruke. Dame - Kada recept za kola�e zahtijeva pobra�njivanje kalupa, upotrijebite malo suhe smjese za kola� pa ne�e biti bijelih tragova s vanjske strane kola�a. Prave �ene - Idite u pekarnu/slasti�arnicu - oni �e �ak i dekorirati ku�kinog sina za vas. Dame - Prema�ite izmu�eni bjelanjak preko korice pite prije pe�enja da bi ste dobili prekrasan sjajni finish. Prave �ene - Upute na gotovim zamrznutim pitama ne ulju�uju premazivanje bjelanjaka, prema tome to ne radite. Dame - Ako imate problema s otvaranjem staklenki, poku�ajte upotrijebiti gumene rukavice za pranje su�a. One onemogu�avaju proklizavanje stiska i �ine otvaranje staklenki lak�im. Prave �ene - Idite pitati jako ZGODNOG susjeda da to napravi za vas. I na kraju, najva�nije.... Dame - Ne bacajte ostatke vina. Zamrznite u kockice leda za budu�u upotrebu u saftovima i gula�ima. Prave �ene - Ostaci vina!