“Namjeravamo zatražiti od najvišeg europskog suda procjenu je li ACTA na bilo koji način u neskladu s temeljnim pravima i slobodama u EU-u, poput slobode izražavanja i informiranja ili zaštite podataka i vlasničkih prava u slučaju intelektualnog vlasništva”, izjavio je povjerenik za trgovinu Karel De Gucht.

ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) je međunarodni trgovinski sporazum protiv krivotvorenja, koji je izazvao brojne prosvjede u svijetu zbog straha da bi se pod krinkom zaštite autorskih prava mogla ugroziti sloboda i pravo na internet.

Vijeće EU-a je u prosincu prošle godine jednoglasno prihvatilo ACTA i ovlastilo zemlje članice da ga potpišu. Krajem siječnja u Tokiju potpis na ACTA stavile su 22 zemlje članice.

“Posljednih tjedana proces ratifikacije ACTA-e izazvala je široku raspravu u Europi o slobodi interneta i važnosti za gospodarstvo zaštite europskog intelektualnog vlasništva. Želim biti potpuno jasan – dijelim zabrinutost ljudi za temeljne slobode i pozdravljam činjenicu što su ljudi tako aktivno izrazili svoju zabrinutost, posebice glede slobode interneta. Razumijem također da postoji nesigurnost oko toga što ACTA doista znači za ta ključna pitanja”, istaknuo je povjerenik De Gucht.

“Stoga, vjerujem da je potrebno poslati ACTA pred Europski sud pravde. Rasprava se mora voditi na temelju činjenica, a ne na temelju krivih informacija i glasina, koje su dominirale društvenim mrežama i blogovima proteklih tjedana”, dodao je.

Povjerenik je rekao da je svrha toga međunarodnog sporazuma podići globalne standarde u jačanju zaštite intelektualnog vlasništva i da ACTA ne uvodi nova pravila te da neće ništa promijeniti u korištenju interneta i društvenih mreža, da neće cenzurirati ni ukidati internetske stranice.

Više zemalja Europske unije zaustavilo je proces ratifikacije toga sporazuma dok se ne razjasni koji je njegov stvarni domet. Ni unutar Europske komisije nema potpune suglasnosti o njegovu stvarnom značenju i dometima.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Europska komisija predstavila paket mjera za sport u EU
2. EU započela “tajne razgovore” oko internetskog piratstva
3. EU započela rat protiv internetskih pirata

Na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zaštitu potrošača sudjelovao je kao promatrač hrvatski ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić.

Vijeće je u zaključcima pozvalo zemlje članice da poslodavcima smanje troškova zapošljavanja, “preusmjeravanjem poreza s rada prema područjima koja su manje štetna za rast zaposlenosti, a da istodobno pozorno razmotre adekvatnost i održivost sustava socijalne zaštite, smanjivanjem troškova zapošljavanja kroz rješavanje poreznog klina i reformiranjem pretjerano krutog radnog zakonodavstva kako bi se olakšao pristup tržištu rada onima koji su izvan njega, poticanjem da neprijavljeni rad pretvori u redovito zaposlenje i tamo gdje je potrebno, da se revidira mehanizam za određivanja plaća kako bi što bolje odražavao razvoj produktivnosti”.

Vijeće je također pozvalo zemlje članice da se pozabave “neprihvatljivo visokom nezaposlenošću mladih”, kroz sveobuhvatne akcije kako bi se osigurao prijelaz od škole prema poslu.

Europska unija ima više od 23 milijuna nezaposlenih, posebno teška situacija je sa zaposlenošću mladih, kojih je više od pet milijuna bez posla.

Ministar Mrsić je na pitanje novinara nakon sastanka namjerava li Hrvatska produljivati radni vijek pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, rekao da to zasad nije u planu i da će se i dalje odlaziti u mirovnu sa 65 godina. Mrsić je dodao da EU kao i Hrvatska imaju iste probleme koje sa sobom donosi starenje stanovništva i da će se zbog toga morati mijenjati mirovinski sustavi kako bi bili održivi.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Vijeće za ekonomska i financijska pitanja
2. Europsko vijeće: EU spremna učiniti sve za stabilnost eura
3. Vijeće za opće poslove i međunarodne odnose

181 nazočni zastupnik Narodnog sobranja izjasnio se bez ijednog glasa protiv ili suzdržanog za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora, pri čemu je Bugarska ponovno među prvim zemljama koje ratificiraju jedan za Hrvatsku ključni dokument.

Poruke potpore Hrvatskoj ali i eurointegraciji čitave regije zapadnog Balkana na raspravi u parlamentu uputili su predsjednica Narodnog sobranja Cecka Cačeva, ministar vanjskih poslova Nikolaj Mladenov, kao i predstavnici stranaka i klubova zastupnika u parlamentu, dodajući kako je današnja odluka glasovanje i za EU u cjelini.

“Bugarska je među prvima koji će ratificirati Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. To nije formalni čin Narodnog sobranja, na taj način naša će zemlja još jednom uputiti poruku da podržava eurointegracije čitavog područja Balkana”, kazala je Cačeva otvarajući sjednicu predsjednica bugarskog parlamenta.

Šef diplomacije Mladenov također je pozvao na ratifikaciju ugovora. “Pozivam vas da glasujete za hrvatski pristupni ugovor. Hrvatska je prošla težak put od predavanja zahtjeva za članstvo do potpisivanja Ugovora o pristupanju”, rekao je, dodajući da je kroz to vrijeme zabilježila impresivan napredak, a da ostvarivanje tog cilja ne bi bilo moguće bez potpore hrvatskih građana.

“Dobrodošli u EU, hrvatski prijatelji”, rekao je Mladenov.

Na toj se potpori zahvalio predsjednik Sabora, ujedno naglasivši kako je Bugarska tijekom posljednjih dvadeset godina pokazala puno puta potporu i Hrvatskoj i cijeloj regiji.

“Bili ste među prvima koji ste priznali neovisnost Hrvatske a onda i ostalih republika bivše Jugoslavije. Bili ste jedan od začetnika Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. Bili ste među prvim državama koje su ratificirale NATO Protokol za pristupanje Hrvatske, a evo danas sam sretan i ponosan što ste prva država u kojoj sam svjedočio ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora”, rekao je Šprem u govoru obraćajući se zastupnicima Narodnog sobranja.

Bugarski parlament četvrti je među zemljama EU-a koji je odobrio hrvatski pristupni ugovor, nakon Slovačke 1. veljače, Mađarske 13. veljače i Donjeg doma talijanskog parlamenta 15. veljače.

“Želim poručiti s ovog visokog mjesta kako Hrvatska neće dopustiti niti će ikada bilateralne probleme koristiti kao moguću kočnicu na putu europskih integracija svojih susjeda”, naglasio je Šprem.

Pristupni je ugovor Hrvatska potpisala 9. prosinca u Bruxellesu, a 22. siječnja održala je referendum o ulasku u Europsku uniju na kojem se 66 posto izašlih birača izjasnilo “za”.

“Hrvatski su građani i hrvatska vlada svjesni problema s kojima se trenutno suočava Europska unija, međutim smatramo da i mi možemo pridonijeti njihovu rješavanju. Uostalom, problemi nas ne bi zaobišli čak i da smo odlučili ostati izvan Unije, stoga držimo da je u današnjem globaliziranom svijetu bolje odmah započeti rješavati probleme nego ih gurati pod tepih i praviti se da se to nas ne tiče”, kazao je Šprem Bez obzira što su pregovori završili, ugovor potpisan te su počeli procesi ratifikacije, Hrvatska nema namjeru stati s reformama jer punopravno članstvo u EU-u nije konačni cilj već samo poticaj daljnjim naporima da bi građani bolje živjeli na svim područjima, rekao je također u govoru predsjednik Hrvatskog sabora koji se nakon ratifikacije uputio na sastanak s predsjednicom bugarskog parlamenta, a tijekom poslijepodneva primit će ga i bugarski predsjednik Rosen Plevneliev.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Slovački parlament prvi ratificirao hrvatski pristupni ugovor
2. Potpisan Ugovor o pristupanju Hrvatske EU
3. Vlada objavila Ugovor o pristupanju Hrvatske EU

“Komisija je izrazila stajalište da te naknade nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom, ali smo dobili vrlo pozitivan odgovor da će one vjerojatno biti kratkoročne i da je svrha tih naknada potaknuti operatere da izađu s investicijskim planovima za budućnost. Budući da to nije u skladu s acquisom, mi moramo u okviru pretpristupnog monitoringa tražiti da to pitanje bude riješeno i dobili smo uvjeravanja da će biti riješeno, dakle dobar i plodan sastanak”, rekao je Heath, glasnogovornik povjerenice Kroes.

Potredsjednik hrvatske vlade Neven Mimica u petak je razgovarao s povjerenicom Kroes o pitanju naknade za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim mrežama, nakon što je ona u pismu potkraj prošlog mjeseca istaknula da taj porez nije u skladu s europskom pravnom stečevinom. Trošarine od šest posto koje plaćaju mobilni operateri u Hrvatskoj od prihoda od glasovnih usluga i SMS-a uvedene su još u ljeto 2009. i trebale su važiti do 1. siječnja ove godine. Nova je vlada odlučila ponovno uvesti taj porez od 1. veljače.

Mimica je nakon sastanka izjavio da je jedini cilj uvođenja tih naknada bio “potaknuti ulaganja, dobiti uvjerljive investicijske planove, a ne samo pisma namjere, što je jedan od operatera već i napravio”, a takvi planovi se uskoro očekuju i od druga dva operatera.

Glasnogovornik Heath je priznao da “možda i ne postoji formalna obveza” za Hrvatsku da bude usklađena s europskom pravnom stečevinom prije nego što postane članicom, ali da se razgovora o tome da ovo pitanje bude riješeno i prije članstva.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Bruxelles zadovoljan i suzdržan oko Josipovićeva izbora
2. Deveti sastanak Pristupne konferencije na ministarskoj razini s Hrvatskom
3. Hrvatska zatvorila poglavlje Sloboda kretanja robe

Mirovinski sustavi u nadležnosti su država članica, no Komisija im na taj način želi pomoći u njihovim naporima, na tragu javnih konzultacija o tom pitanju provedenih prošle godine.

Europa je suočena s velikim demografskim izazovom jer ljudi žive sve dulje i imaju manje djece. U Europi danas živi 16 posto ljudi starijih od 65 godina, a u idućih 50 godina ta će se brojka gotovo udvostručiti na oko 30 posto 2060.

Omjer ljudi radne dobi i starijih od 65 smanjit će se za 50 godina s četiri prema jedan na dva prema jedan, a najbolji odgovor na taj problem povećanje je broja ljudi koji rade više i dulje. Osim toga, aktualna financijska kriza dokazala je potrebu poboljšanja učinkovitosti i sigurnosti mirovinskih sustava i drugih shema za dodatnu mirovinsku štednju, ističe EK.

Izvor: Hina

Nema vezanih članaka.

Izvješće pod nazivom “Ključni podaci o obrazovanju u Europi 2012.” predstavljeno je ministrima obrazovanja EU-a na sastanku u Bruxellesu tijekom jutra.

Ono pokazuje da se broj nastavnika smanjuje u isto vrijeme kada se sadašnji nastavni kadar približava dobi za mirovinu.

Međutim, izvješće ima i ohrabrujućih znakova: ulaganje u obrazovanje je stabilno u većini zemalja članica, a visoko obrazovanje ostaje najbolje jamstvo protiv nezaposlenosti jer će oni s diplomom lakše naći posao od onih bez nje.

Iako su poduzete određene mjere, one nisu dovoljne da bi se povećala atraktivnost nastavničkog posla, kaže Komisija.

U želji da pridonese atraktivnosti i kvaliteti tog zvanja, Komisija je odlučila dati mogućnost nastavnicima, njih čak milijun, da dobiju dodatno iskustvo kroz predloženi program Erasmus za sve.

Izvješće pokazuje da udio populacije s tercijarnim obrazovanjem stabilno raste te da osobe s diplomom nalaze posao dvaput brže od onih s nižim kvalifikacijama.

Iz njega također proizlazi da su osobe često prekvalificirane za poslove koje obavljaju te da neke profesije nude bolje perspektive zapošljavanja od drugih te je stoga izbor zanimanja sve više bitan.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Manjak žena na top pozicijama šteti gospodarstvu EU
2. Ipak rast BDP-a u zemljama članicama EU
3. Rast inflacije u zemljama Eurozone

Ugovor iz Maastrichta potpisalo je tadašnjih 12 zemalja članica Europskih zajednica 7. veljače 1992. godine. Ovim su Ugovorom zapravo izvršene izmjene i dopune Rimskog ugovora iz 1957. godine te je osnovana zajednica utemeljena na tri stupa – gospodarskoj uniji, vanjskim te unutarnjim poslovima. Ugovorom je i službeno objavljen naziv Europska unija kojim su obuhvaćene sve već postojeće strukture europske vladavine. Mastrihtškim ugovorom je započeo i proces stvaranja monetarne unije, odnosno uvođenja eura kao zajedničke valute. Osim izmjena na institucionalnoj razini, Ugovor iz Maastrichta je potaknuo dva šira procesa – povećanje nadnacionalnih odgovornosti Europske unije i produbljenje integracijskih težnji.

Mastrihtški ugovor kasnije je mijenjan i dopunjavan ugovorima iz Amsterdama, Nice i Lisabona, a u doba potpisivanja i ratifikacije izazvao je i određene kontroverze. Ugovor je jedva prošao na referendumu u Francuskoj s tek nešto više od polovine pozitivnih glasova, u Danskoj je prošao na drugom referendumu, a tadašnji britanski premijer John Major suočio se s velikim padom popularnosti nakon što je odlučio da se referendum neće održati.

Vezani članci:

1. Dobrodošli – Poljska čestitka Hrvatskoj nakon potpisivanja ugovora
2. Europska unija zatvorila pristupne pregovore s Hrvatskom
3. Europska unija želi smanjenje štetnih emisija za 95%

Kako bi informirao poslovnu zajednicu, tijela državne uprave, lokalnu i regionalnu (područnu) samoupravu te širu javnost o mogućnostima koje pruža Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP), Ministarstvo uprave u razdoblju od 6. do 10. veljače o.g. organizira ICT PSP info tjedan.
Cilj je ovog info tjedna svima zainteresiranima ponuditi informacije o Programu podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, predstaviti hrvatska iskustva stečena dosadašnjim sudjelovanjem te potaknuti što širi krug pravnih osoba za prijavu projekata u okviru ovog Programa Unije. Imajući u vidu pozitivna prošlogodišnja iskustva, i ove ćemo godine u okviru info tjedna organizirati radionice tijekom kojih ćemo sudionicima omogućiti stjecanje praktičnih znanja o prijavi i pripremi projekata.
Info tjedan će se održati u prostorijama Ministarstva uprave (Gajeva 4) u razdoblju od 6. do 10. veljače o.g.
Podsjetimo, Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT Policy Support Programme – ICT PSP), Okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost usmjeren je na poticanje inovativnosti i konkurentnosti kroz širu i učestaliju uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije od strane građana, uprave i poduzetnika. Predviđeno trajanje programa je od 2007. do 2013. godine, a njegov ukupni proračun iznosi 730 milijuna €, što Republici Hrvatskoj otvara značajne mogućnosti u cilju razvoja i jačanja informacijskog društva. Pritom se tijekom 2012. godine u okviru ovog Programa očekuje financiranje projekata u vrijednosti od 127 milijuna €.
Program je otvoren svim zemljama članicama Europske unije te pridruženim članicama: Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj, Hrvatskoj, Turskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Koordinator njegove provedbe u Hrvatskoj je Ministarstvo uprave.

Izvor: Ministarstvo uprave

Vezani članci:

1. Info dan za program Kultura 2007. – 2013.
2. EUROPSKI TJEDAN 2011. – Pregled aktivnosti
3. Najava natječaja za sredstva iz EU fondova za male i srednje poduzetnike

“Postoje indikacije da bi u 2012. Kina mogla postati najveće europsko izvozno tržište”, izjavio je Markus Ederer novinarima u Pekingu.

“Europski izvoz u Kinu raste brže od europskog uvoza iz Kine”, kazao je, dodajući da se prognoza temelji na tekućim trgovinskim trendovima. Nije novinarima dao nikakve konkretne podatke.

Njegov istup nadovezao se na izjavu kineskog premijera Wena Jiabaoa da Kina razmišlja o tome da pomogne dugom pogođenoj eurozoni posredstvom stabilizacijskih fondova. Stabilna Europa od presudne je važnosti za Kinu, naglasio je kineski premijer.

Europska unija dugo je bila najveće tržište za kinesku robu i obujam trgovine između ta dva tržišta raste iz godine u godinu i u 2011. dosegnuo je 567 milijardi dolara.

I dok je kineski izvoz u EU u prošloj godini u odnosu na 2010. porastao za 14,5 posto, uvoz europskih proizvoda u tu azijsku zemlju poskočio je za 25,6 posto, pokazuju službeni kineski podaci.

Peking nastoji smanjiti svoju ovisnost o izvozu i više se usredotočiti na domaću potražnju.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Spindelegger: Hrvatska bi mogla postati članicom EU-a potkraj 2012. ili početkom 2013.
2. EU: energija vjetra mogla bi pokriti 15,7 posto potražnje za energijom do 2020.
3. Kriza bi mogla ozbiljno pogoditi potencijale za rast gospodarstava eurozone

Podsjetimo, pristupni je sporazum Hrvatska potpisala 9. prosinca prošle godine u Bruxellesu, a proces njegove ratifikacije u Slovačkoj će završiti kada na njega svoj potpis stavi i predsjednik Ivan Gašparović.

Vezani članci:

1. Čelnici EP-a pozdravljaju pristanak na pristupni ugovor
2. Potpisan Ugovor o pristupanju Hrvatske EU
3. Ciklus predavanja: Hrvatska na pragu ulaska u EU – Pristupni ugovor i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Indeks gospodarske klime, koji sastavlja EK, u siječnju je tako uvećan za 0,6 indeksnih bodova u odnosu na mjesec ranije i iznosio je 93,4 boda. Poboljšanje se uglavnom pripisuje povratku povjerenja u sektorima usluga i graditeljstva, te među potrošačima, pokazalo je izvješće EK.

U EU u cjelini odgovarajući je indeks uvećan za 1,2 indeksna boda, na 92,8 bodova.

Što se tiče povjerenja potrošača, ono je također poboljšano u obje zone u odnosu na prosinac. Tako je u eurozoni odgovarajući indeks iznosio minus 20,7 bodova, nakon prosinačkih minus 21,3 boda, a u EU je poboljšan na minus 20,8 bodova, s 22,1 boda u prosincu.

Ti su indeksi čak nešto bolji nego što je prije tjedan dana u prvim procjenama predvidjela Europska komisija, objaviši preliminarni indeks povjerenja potrošača za eurozonu i EU u visini od po minus 21 bod.

U odvojenom izvješću EK je objavila zaseban indeks poslovne klime za eurozonu, koji je u siječnju pokazao poboljšanje drugi mjesec zaredom, dosegnuvši minus 0,21 bod. U prosincu je iznosio minus 0,32 a u studenome minus 0,42 boda, pokazuje izvješće Komisije, objavljeno u ponedjeljak.

Vezani članci:

1. EuroStat: gospodarska klima eurozone poboljšana u prosincu
2. Oporavak u eurozoni nastavlja se u velikom stilu
3. Prava potrošača: osigurati povjerenje pri kupnji na zajedničkom europskom tržištu

“Očekujem neometan proces ratifikacije u hrvatskom parlamentu i svim zemljama članicama tako da Hrvatska može postati 28. članica od 1. srpnja 2013.”, kaže se u priopćenju koju je objavio Van Rompuyev ured nakon susreta s Milanovićem.

Van Rompuy je čestitao premijeru Milanoviću na uspješnom ishodu referenduma o pristupanju Uniji i hrvatskim građanima na demokratskoj odluci o pridruživanju EU-u.

“Osim toga, potaknuo sam Hrvatsku da nastavi pozitivnim putem reformi kako bi mogla ubirati koristi od ekonomske i političke integracije. Područje pravosuđa i temeljnih prava, pravde, slobode i sigurnosti te politika tržišnog natjecanja ostaju od ključnog interesa za EU prije pristupanja”, kaže se u priopćenju.

Van Rompuy je također izrazio nadu da će hrvatski uspjeh potaknuti njezine susjede na napredak u reformama kako bi ostvarile europsku perspektivu. “Hrvatska će igrati važnu ulogu u stvaranju dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje na zapadnom Balkanu”, kaže Van Rompuy.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji će u ponedjeljak prvi put sudjelovati na sastanku čelnika zemalja članica EU-a, sastat će se još s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom te sudjelovati na sastanku lidera Stranke europskih socijalista (PES). Također će posjetiti i hrvatsku Misiju pri Europskoj uniji.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Van Rompuy i Barroso čestitaju Hrvatskoj na referendumskoj odluci
2. Rompuy optimist glede skorog završetka pregovora s Hrvatskom
3. Potpisan Ugovor o pristupanju Hrvatske EU

1. Hoće li Hrvatska moći iskoristiti sva sredstva iz strukturnih fondova?

Teško je unaprijed procijeniti hoće li Hrvatska iskoristiti cjelokupnu alokaciju jer je ona znatno veća od alokacije iz pretpristupnih fondova, ali nadležne se institucije pripremaju kako bi prelazak iz pretpristupnih na strukturne fondove bio što jednostavniji i učinkovitiji. Hrvatska je svjesna da su brojne države imale problema s nedovoljnom apsorpcijom sredstava iz strukturnih fondova, zbog čega su u tijeku pripreme koje će omogućiti da se povuku maksimalni iznosi.
Nekadašnji Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU već je najavio ugovaranje projekta obnove željezničke pruge od Dugog Sela do Križevaca koja će koristiti oko 200 milijuna eura od 449,4 milijuna koliko imamo u alokaciji za 2013. godinu. Istodobno se započelo s pripremom indikativnih lista projekata znanstvene zajednice koji će također pridonijeti podizanju apsorpcijskih kapaciteta.
Hrvatska intenzivno surađuje s europskim partnerima koji imaju iskustva u prelasku na strukturne fondove kako bi naučila iz njihovih iskustava i pogrešaka.

2. Kako će izgledati procedure za prijavu natječaja i koje će biti teme?

Trenutačno nije poznato kako će točno izgledati procedure i natječajna dokumentacija jer su u fazi izrade, no poznato je da se radi na pojednostavnjenju i da će one najvjerojatnije biti na hrvatskom jeziku. U početku će se zadržati procedure javne nabave koje važe za pretpristupne europske projekte, poznatije kao PRAG, uz polagani prelazak na hrvatski Zakon o javnoj nabavi.
Teme se neće znatno mijenjati jer će se postojeći operativni programi (za promet, okoliš i slično) prilagoditi i uskladiti sa zahtjevima svakodnevnog života i sektora, osim onih programa koji reguliraju pitanje demokratizacije, jer se smatra da će Hrvatska u trenutku pristupanja biti dovoljno razvijena u tom pogledu.

3. Hoćemo li imati više sredstava na raspolaganju?

Na raspolaganju ćemo imati znatno veća sredstva u odnosu na pretpristupne fondove. U 2013. godini očekuje nas 449,4 milijuna eura, a taj će iznos rasti iz godine u godinu, pa tako 2014. očekujemo milijardu, a 2015. još veći iznos. Osim toga, hrvatski će korisnici moći i dalje koristiti programe zajednice.

4. Hoće li korisnici morati pisati projekte kao i dosad i tko će ih o tome informirati?

Korisnici će morati pisati projekte, s time da će Unija mnogo pažnje posvetiti konkretnim rezultatima. Prema najavama, nadležna će tijela organizirati edukacije, informativna predavanja i treninge za potencijalne prijavitelje, a sve će pravodobno najaviti.

5. Gdje možemo dobiti informacije o strukturnim fondovima i koje je tijelo nadležno za navedena pitanja?

Za početak, informacije možete dobiti u prilogu EU fondovi koji možete pronaći u našim novinama svakoga petka i u kojima smo objavili velik broj tekstova o strukturnim fondovima, a nakon promjene vlasti za pitanje strukturnih fondova nadležno je Ministarstvo regionalnoga razvoja i europskih fondova.

Izvor: Business.hr

Vezani članci:

1. Ministri EU bez konsenzusa o regionalnim fondovima
2. Hrvatska zatvorila dva poglavlja s velikim financijskim implikacijama
3. Rehn: Hrvatska se približila rješenju graničnog pitanja

Premijer Milanović će prvi put sudjelovati na summitu europskih čelnika. Do ulaska u EU-u Hrvatska na sastancima Eurposkog vijeća i ostalih europskih institucija sudjeluje kao aktivni promatrač.

Prije početka summita, koji počinje oko 15.00 sati, premijer Milanoviće će se u ponedjeljak ujutro sastati s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem. Nešto kasnije, u rano popodne sastat će se s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom i povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom.

Očekuje se da će čelnici postići konačni dogovor o tekstu ugovora o fiskalnom paktu, kojem bi trebale pristupiti sve zemlje članice osim Velike Britanije. Do ponedjeljka je ostalo riješiti još neka otvorena pitanja, poput zahtjeva Poljske da sudjeluje na summitima eurozone ili broja zemalja koje trebaju ratificirati taj ugovor da bi stupio na snagu. Po prvoj verziji nacrta toga ugovora, bilo je predviđeno da on stupa na snagu kada ga ratificira devet zemalja članica, u sljedećem nacrtu to se popelo na 15, a u zadnjoj verziji spominje se brojka od 12 zemalja.

Čelnici bi također trebali potvrditi promjene ugovora o stalnom fondu za zaštitu eura, Europskom stabilizacijskom mehaniizmu (ESM), koji će početi djelovati od srpnja ove godine, što je godinu dana ranije nego što je bilo prvotno predviđeno. Ne isključuje se ni mogućnost rasprave o jačanju toga fonda, koji bi, prema sadašnjim planovima, trebao raspolagati s 500 milijardi eura. Povećanju sredstava toga fonda najviše se protivi Njemačka, ali ima naznaka da bi Berlin na to mogao pristati nakon što se ugovorom o fiskalnom paktu osigura čelična financijska disciplina.

Šefovi država ili vlada razgovarat će također i mjerama za poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti te zapošljavanja o čemu će usvojiti posebnu izjavu. U posljednje vrijeme se pozornost sve više okreće prema gospodarskom rastu budući da ekonomske prognoze govore da bi veliki dio članica mogao ponovno potonuti u blagu recesiju.

Prije summita očekuje se sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, kojima će se možda pridružiti i talijanski premijer Mario Monti.

Ne isključuje se ni mogućnost posebnog sastanka na vrhu 17 zemalja članica eurozone prije sastanka s ostalim kolegama.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. U Bruxellesu je već počela borba za fotelje
2. Nizozemski premijer želi postati predsjednik Europske unije?
3. Zoran Milanović: “Borimo se za Hrvatsku koliko možemo…”

Status: OTVOREN do 27. veljače 2012.

Referenca: EuropeAid/131490/D/SER/HR

Tip natječaja: Nabavka usluga

Dokumentacija: SAFU

Vezani članci:

1. Tehnička pomoć pri razvoju odabranih područja statistike
2. Centar za obuku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Shema dodjele bespovratne pomoći za poslovnu infrastrukturu

“Pozdravljamo pozitivan ishod referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Ovim glasovanjem hrvatski su građani dali snažniju potporu europskoj integraciji. Čestitamo Hrvatskoj i njezinu narodu na njihovu izboru: članstvo u Europskoj uniji otvorit će im nove prigode i pridonijeti osiguranju stabilnosti i prosperiteta njihove zemlje”, kaže se u poruci Van Rompuy i Barrosa.

U priopćenju se dodaje da hrvatska vlada “s mandatom naroda sada može dovršiti preostale pripreme za članstvo”.

“Veselimo se glatkoj ratifikaciji u hrvatskom parlamentu kao i u parlamentima svih zemalja članica EU-a kako bi Hrvatska postala 28. članica EU-a od 1. srpnja 2013. godine”, ističu čelnici dviju europskih institucija.

Barroso i Van Rompuy također dodaju da skoro pristupanje Hrvatske šalje snažan signal cijeloj jugoistočnoj Europi.

“Ono (hrvatsko pristupanje) pokazuje da je uz političku hrabrost i odlučne reforme članstvo u EU dostupno. Današnje pozitivno glasovanje stoga je dobra vijest za Hrvatsku, dobra vijest za regiju i dobra vijest za Europu”, kažu Van Rompuy i Barroso.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Rompuy optimist glede skorog završetka pregovora s Hrvatskom
2. Barroso Hrvatskoj dao ohrabrenja ali ne i datum
3. Barroso: češkim potpisom nestala zadnja zapreka za sporazum

Prema tim rezultatima, na referendumu je glasovalo 43,58 posto od ukupnog broja birača, odnosno njih 1.924.585, a za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji glasovalo je 1.274.815 birača.

U Republici Hrvatskoj od ukupnog broja birača izašlo je 47,50 posto, a u inozemstvu 3,47 posto, odnosno ukupno 43,58 posto birača, kazao je Hrvatin objavljujući rezultate sa stanjem u 21.40 sati.

Protiv ulaska u EU bilo je 638.278 birača, a nevažećih listića bilo je 10.855, a 637 listića nije ubačeno u glasačke kutije.

Pravo glasovanja na referendumu je imalo nešto više od 4,5 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu.

Hrvatin je podsjetio da će konačni rezultati biti objavljeni nakon što se završi referendum na svim biralištima u inozemstvu, od kojih će glasovanje podsljednje završiti u Los Angelesu sutra u 4 sata ujutro.

Inače, referendum u inozemstvu se održao na 106 biračkih mjesta u 52 države, a po dosad obrađenim rezultatima za pristupanje EU u inozemstvu je glasovalo 84,14 posto birača.

Hrvatin je ponovio da je referendum “prošao u redu, bez ispada i većih incidenata”.

Za sada je prijavljena jedna nepravilnost, u Zagrebu, od strane Hrvatske čiste stranke prava, o kojoj će DIP odlučiti u zakonom predviđeno roku, rekao je Hrvatin.

Novinarku poljske novinske agencije zanimalo je kako to da je broj birača veći od ukupnog broja hrvatskih državljana, na što je Hrvatin odgovorio da to pitanje treba postaviti upravnom tijelu.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Objavljene upute o provedbi referenduma za članstvo u EU
2. Irci rekli DA Lisabonskom sporazumu
3. Po brzom postupku: Island podnio zahtjev za članstvo u EU

Za Schulza je glasovalo 387 od 670 zastupnika koji su pristupili glasovanju. Schulzov izbor bio je očekivan, slijedom dogovora najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke, socijalista i liberala.

Po dogovoru najvećih političkih skupina u EP-u, u prvoj polovici petogodišnjeg mandata ovoga saziva Europskog parlamenta predsjedavao je Jerzy Buzek, poljski zastupnik iz najveće političke skupine Europske pučke stranke, a u drugoj polovici mandata u sljedeće dvije i pol godine predsjednik će biti iz redova europskih socijalista i demokrata.

Preostalo dvoje kandidata, Britanka Diana Wallis iz liberalne stranke i britanski konzervativac Nirj Deva dobili su 141 odnosno 142 glasa.

Schulz je rođen 1955. u Hehlrathu kod Aachena. Član je njemačke socijaldemokratske stranke (SPD) od svoje 18 godine, a za zastupnika Europskog parlamenta izabran je prvi put 1994. Od 2004. predsjednik je socijalističke zastupničke skupine u Europskom parlamentu.

Schulz je donedavno bio relativno nepoznat političar i u Njemačkoj i u Europskoj uniji. Postao je poznatiji nakon što ga je skandalozno napao bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi, što je čak dovelo do napetosti između Njemačke i Italije.

Schulz je žestoko kritizirao Berlusconija zbog njegove politike u Italiji na sjednici Europskog parlamenta u srpnju 2003., kada je Berlusconi predstavljao prioritete talijanskog predsjedništva.

“Gospodine Schulz, poznajem jednog talijanskog režisera koji snima film o nacističkim koncentracijskim logorima. Preporučit ću vas za ulogu kapoa. Vi ste savršeni za tu ulogu”, rekao je tada Berlusconi.

Nakon što je njegov istup izazvao buru negodovanja, Berlusconi se branio da je bio samo ironičan.

Schulz je poznat po svom impulzivnom karakteru, za razliku od svoga prethodnika Jerzya Buzeka.

Uvjereni je Europljanin koji se zauzima za što veću integraciju Europske unije.

Schulza su često napadali zastupnici krajnje desnice i euroskeptici. Vođa francuske Nacionalne fronte Jean-Maire Le Pen za Schulza je rekao da “ima glavu kao Lenjin, a govori kao Hitler”, kada ga je ovaj spriječio da kao najstariji zastupnik predsjedava inauguracijskom sjednicom Europskog parlamenta u srpnju 2009. godine.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Barroso ponovno izabran za predsjednika EK-a
2. Plenarna sjednica Europskog parlamenta
3. Barroso pod pritiskom Europskog parlamenta

Natječaji su otvoreni od 2. siječnja do 29. veljače 2012. godine.

Vezani članci:

1. Natječaj za dodjelu sredstava iz programa IPARD za mjeru “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture”
2. Natječaji unutar FP7 programa
3. Objavljen 51 novi natječaj iz programa FP7

Prijaviti se mogu redoviti i izvanredni studenti preddiplomskog, diplomskog ili poslijediplomskog studija, a za studente je osigurano 1529 mjesta na sveučilištima u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Latviji, Litvi, Nizozemskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji te na Cipru, izvijestilo je danas Sveučilište.

Financijska potpora iz sredstava ERASMUS-a pokriva dio troškova na inozemnom sveučilištu i iznosit će 400 eura mjesečno. Studenti ne mogu primati tu potporu ukoliko je njihov boravak paralelno financiran iz sredstava koja potječu iz EU, no nacionalne i lokalne studentske stipendije ne smatraju se dvostrukim financiranjem.

Studenti su dužni poslati online prijavu do 15. veljače, do kada su dužni ECTS koordinatoru na svom fakultetu ili akademiji dostaviti životopis na Europass c.v. obrascu i pismo motivacije na engleskom jeziku te prijepis položenih ispita i ocjena na hrvatskome, ovjeren u studentskoj službi matičnog fakulteta, te dokaz o znanju jezika zemlje u kojoj žele provesti semestar.

Studenti koji budu prihvaćeni i nominirani za razmjenu sklopit će sa Sveučilištem u Zagrebu Ugovor o financiranju mobilnosti te Ugovor o učenju (Learning Agreement) sa svojim matičnim fakultetom i sveučilištem na koji odlaze. Odabir kandidata provodi se na fakultetskoj razini.

Studenti s invaliditetom imaju pravo primiti uvećani iznos financijske potpore, te su uz prijavu dužni priložiti i potvrdu ovlaštene ustanove iz koje je vidljiv njihov stupanj invaliditeta, dok studenti koji borave na razmjeni u okviru programa Erasmus ne plaćaju školarinu na inozemnim visokoobrazovnim institucijama i ostaju upisani na studije na svojoj matičnoj ustanovi, a nakon povratka priznaje im se postignuće koje su ostvarili u inozemstvu.

Preliminarni rezultati s rang-listom studenata bit će objavljeni na internetskoj stranici Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu krajem ožujka ili početkom travnja.

Detaljne informacije o natječaju dostupne su na internetskoj stranici Sveučilišta.

Vezani članci:

1. Program za cjeloživotno učenje – otvoren natječaj za 2012. godinu
2. Program Erasmus za poduzetnike – prezentacija u Bruxellesu
3. Objavljen natječaj za program Mladi na djelu za 2011. godinu

Ukupan proračun ovog natječaja iznosi oko 67 milijuna eura. Iz proračuna programa će se moći sufinancirati maksimalno 75% ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Projekti mogu trajati do tri godine te moraju uključivati najmanje tri partnerske organizacije iz tri različite zemlje članice programa (EU 27, Island, Norveška, Hrvatska, Liechtenstein, Makedonija). Prijaviti se mogu javne ustanove, jedinice regionalne i lokalne uprave te privatne tvrtke.

Ovim programom EU sufinancira aktivnosti u sljedećim područjima:

(1) SAVE: ENERGETSKA UČINKOVITOST (OKVIRNI PRORAČUN: 15 MILIJUNA EURA)

-          Industrijska izvrsnost u energetici: za aktivnosti koje povećavaju konkurentnost europskih malih i srednjih trgovačkih društava (SME) kroz poticanje uštede energije.

-          Ponašanja potrošača: za aktivnosti koje pomažu transformaciju tržišta prema energetski učinkovitijim proizvodima i sustavima, te promjene u ponašanju potrošača.

-          Energetske usluge: za aktivnosti koje će povećati transparentnost tržišta i povjerenje za sve tržišne dionike, razvoj tržišta energetskih usluga za male potrošače i osnaživanje kućanstava kako bi osigurala učinkovitost inteligentnih brojila.

(2) ALTENER: NOVI I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE (OKVIRNI PRORAČUN: 11.5 MILIJUNA EURA)

-         Električna energija iz obnovljivih izvora energije (OIE): za aktivnosti koje doprinose povećanju udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije EU;

-          Bioenergija: za aktivnosti koje promiču povećanje proizvodnje i korištenje biomase, bio tekućina i bioplina na energetskim tržištima.

(3) STEER: ENERGIJA U PROMETU (OKVIRNI PRORAČUN: 12.5 MILIJUNA EURA)

-          Energetski učinkovit prijevoz: za aktivnosti koje smanjuju potražnju za putovanja automobilom i cestovnim prijevozom tereta, te pomiču putovanja i prijevoz tereta na efikasnije oblike prijevoza.

-          Čista i energetski učinkovita vozila: za djelatnosti koje pomažu u transformaciji tržišta prema više energetski učinkovitim vozilima, podupiranjem i nadopunjavanjem novijeg zakonodavstva u ovom području.

(4) INTEGRIRANE INICIJATIVE (OKVIRNI PRORAČUN: 27 MILIJUNA EURA) (djelatnosti kombiniranja nekoliko specifičnih područja – SAVE, ALTENER i STEER)

-          Energetski učinkovita javna potrošnja: nova inicijativa koja odgovara na naglasak koji je postavio Plan energetske učinkovitosti u pogledu potrošnje javnih tijela (integrirana inicijativa koja se odnosi na SAVE i STEER).

-          Lokalno energetsko vodstvo: ciljana izgradnja multiplikatorskih kapaciteta u odnosu na akcijske planove održive energije, nastavak iz prethodnih godina (SAVE, ALTENER, STEER)

-          Mobilizacija lokalnih energetskih investicija: tehnička podrška javnim tijelima za pripremu profitabilnih održivih energetskih projekata (SAVE, ALTENER, STEER)

-          Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u zgradarstvu: certifikati o energetskoj učinkovitosti, obnova zgrada kojom se dostiže gotovo nulta potrošnja energije i usklađenost ključne su riječi ovogodišnjih prioriteta (SAVE i ALTENER).

-          Build Up Skills: Posljednja prilika za uspostavu nacionalnih kvalifikacijskih platformi i smjernica (I. stup) i prva mogućnost za podnošenje prijedloga konkretnih kvalifikacijskih shema (II. stup).

Programom se financiraju aktivnosti kao što su: međunarodni prijenos iskustava; promicanje najbolje prakse; obrazovanje i osposobljavanje; jačanje i izgradnja institucionalnih kapaciteta; širenje informacija i jačanje svijesti; analize i pokazatelji za razvoj politike; stvaranje novih standarda i normi, itd. Ne financiraju se aktivnosti kao što su: ulaganje u infrastrukturu; projekti istraživanja i tehnološkog razvoja (RTD), to područje pokriva FP7 program; studije izvedivosti; investicijski troškovi za projekte održivih izvora energije; promocija posebnih proizvoda/brendova; uredska oprema, računala.

Rokovi za podnošenje projektnih prijedloga:

-          Rok za podnošenje glavnog IEE Natječaja je 08.05.2012., 17:00 sati po lokalnom vremenu u Bruxellesu.

-          Rok za podnošenje prijava za Build Up Skills inicijativu – I. stup je 09.02.2012., 17:00 sati po lokalnom vremenu u Bruxellesu.

-          Rok za podnošenje prijava za Build Up Skills inicijativu – II. stup je 30.04.2013., 17:00 sati po lokalnom vremenu u Bruxellesu.

Englesku verziju teksta javnog natječaja i natječajnu dokumentaciju možete pronaći ovdje.

Savez za energetiku Zagreba objavio je hrvatsku verziju teksta javnog natječaja CIP – INTELIGENTNA ENERGIJA U EUROPI (IEE 2012). Dokument možete preuzeti na http://www.croenergo.eu/otvoren-natjecaj-vrijedan-67-milijuna-eura-u-okviru-programa-inteligentna-energija-u-europi-%28iee-2012%29-4169.aspx

Istaknuli bismo i dvije vrlo važne napomene:

(1) Tekst javnog natječaja za 2012. godinu u odnosu na tekst javnog natječaja za 2011. godinu značajno je promijenjen, slijedom čega Vas molimo da u obzir uzmete ISKLJUČIVO novu hrvatsku verziju teksta javnog natječaja.

(2) Prijave na ovaj Natječaj i popratna dokumentacija mogu se dostaviti ISKLJUČIVO NA ENGLESKOM JEZIKU, neovisno o objavi hrvatske verzije teksta javnog natječaja, kao što je to i navedeno u originalnom tekstu natječaja.

Rok za prijavu:

08. svibnja 2012.

Izvor: Europska poduzetnička mreža

Vezani članci:

1. Objavljen natječaj za program Inteligentna energija u Europi
2. Otvoren dodatak natječaju u okviru CIP ICT PSP programa
3. Otvoren natječaj za sredstva iz programa CIP Eko-inovacije

Na internetskoj stranici posvećenoj referendumu nalaze se sve relevantne informacije i dokumenti iz pregovaračkog procesa Republike Hrvatske s Europskom unijom, informacije o Europskoj uniji, referendumske video-poruke državnih dužnosnika i drugi informativni video-spotovi.

Na stranici je također moguće pronaći informativni materijal sa pitanjima i odgovorima o utjecaju članstva u Europskoj uniji na život hrvatskih građana, kao i sve relevantne publikacije o Europskoj uniji i hrvatskom pristupnom procesu u izdanju Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Također, objavljene su i tehničke informacije Državnog izbornog povjerenstva o načinu ostvarivanja prava na glasovanje na predstojećem referendumu, koji će se održati 22. siječnja ove godine.

Na stranici su postavljene i poveznice na novopokrenute Facebook i Twitter stranice Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i na Youtube kanal ministarstva (www.youtube.com/mveprh).

Također, postavljene su i kontaktne adrese u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova putem kojih je moguće dobiti potrebne informacije o aspektima budućeg hrvatskog članstva u Europskoj uniji, s kontaktom za besplatni HALO EU! info-telefon (0800-622-622).

Vezani članci:

1. Počela kampanja za i protiv članstva u EU
2. Pusić: Promjena odluke o referendumu
3. Delegacija EU pokrenula nagradnu igru: Pokažite znanje o Europskoj uniji i otputujte u Bruxelles!

1. Prije datuma pristupanja Hrvatska će održati neposredne opće izbore za 12 zastupnika Europskog parlamenta.

2. Europska komisija do pristupanja objavljivat će šestomjesečne ocjene napretka Hrvatske.

3. Danom pristupanja ukidaju se carinske kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom, a hrvatski građani moći će kupiti robu u bilo kojoj državi članici te je bez ikakvih carinskih pristojbi uvesti u Hrvatsku. Putovnice će se kontrolirati dok ne uđemo u Schengensku zonu.

4. Hrvatska će biti neto primateljica proračunskih sredstava EU. Financijski paket za drugu polovicu 2013. procjenjuje da će Hrvatska u EU uplatiti 267,7 milijuna eura, a odobreno joj je korištenje 687,5 milijuna eura.

5. Poljoprivredne subvencije, koje se u EU zovu izravna plaćanja, po godini će ostati na sličnoj razini kao i sada – između 300 i 400 milijuna eura. Za jednu godinu ne može se tražiti iznos izravnih plaćanja manji od 100 eura.

6. Hrvatski državljani moći će studirati na europskim visokim učilištima pod istim (i financijskim) uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi sveučilište.

7. Ulaskom u EU smanjit će se cijena poziva u roamingu, kada se korisnik nalazi na području EU, koja u državama članicama od srpnja 2011. iznosi maksimalno 0,35 eura za odlazni poziv, a 0,11 eura za dolazni poziv (bez PDV-a)

8. Tržište poštanskih usluga u potpunosti će se liberalizirati do 31. prosinca 2012.

9. Stvoren je pravni okvir za uvođenje elektroničkog potpisa.

10. Automatski se priznaju dokazi o formalnoj osposobljenosti za doktora medicine i doktora medicine specijalista, za medicinsku sestru opće njege, za doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, veterinara, primalju, magistra farmacije i arhitekta, uključujući diplome iznade prije 1991. u bivšoj Jugoslaviji.

11. Autorska i srodna prava stječu se bez ikakvih troškova i formalnih postupaka, samim činom stvaranja autorskog ili srodnog djela, njegovom umjetničkom izvedbom ili javnim priopćavanjem.

12. Trajanje reklamnih spotova unutar pojedinog sata u udarnom terminu na javnoj televiziji ne smije prijeći 4 minute.

13. Na zajedničko tržište Unije može biti stavljen pekmez, koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu. Trgovina proizvodima pod nazivima domaća marmelada i ekstra domaća marmelada dopuštena je na hrvatskom tržištu do isteka zaliha koje budu postojale na datum pristupanja.

14. Mlado vino portugizac može se prodavati na hrvatskom tržištu ili izvoziti u zemlje izvan EU do isteka zaliha na datum pristupanja.

15. Na listu tradicionalnih izraza EU bit će uključene oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet, kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschi

16. Tradicionalni proizvodi poput sira i vrhnja i dalje će se moći proizvoditi, ali će se u proizvodnji i prodaji morati poštovati higijenski uvjeti

17. U Hrvatskoj se najduže 12 mjeseci nakon pristupanja mogu upotrebljavati kavezi za kokoši nesilice koji nisu u skladu s propisima EU, a jaja iz takvog uvoza mogu se prodavati samo u Hrvatskoj.

18. Za Hrvatsku je u 2013. u Europskom fondu za ribarstvo predviđeno 8,7 miljuna eura, a nakon 2014. će ravnopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava iz fonda namijenjenog ribarstvu.

19. Koče će se na sjevernom Jadranu moći kosititi na dubiini manjoj od 50 metara na udaljenosti od 1,5 nautičke milje, dok se u EU mogu koristiti na udaljenosti većoj od 3 milje.

20 Mljetu, Visu, Dugom otoku i Lastovu zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti, odobrena je viša stopa sufinanciranja projekata iz Europskog fonda za ribarstvo – 85 posto u odnosu na uobičajenih 75 posto.

21. U zračnom prometu propisana je obveza jasnog isticanja pune cijene karte. U slučaju duljih kašnjenja ili otkazivanja putovanja, avioprijevoznici moraju osigurati smještaj i hranu putnicima te naknadu ukoliko je putnici zatraže.

22. Nulta stopa PDV-a bit će ukinuta danom ulaska u EU, ali će se moći uvesti minimalne i snižene stope.

23. Do kraja 2014. građevinsko zemljište može ostati oslobođeno PDV-a.

24. Prag za registraciju poreznih obveznika PDV-a može biti podignut do 35.000 eura (oko 255.000 kuna umjesto sadašnjih 85.000).

25. Europske razine poreza na duhanske proizvode obvezni smo dostići tek 31. prosinca 2017.

26. Danom ulaska u EU ukinut će se povlastice branitelja za oslobađanje od PDV-a pri nabavi osobnih automobila.

27. Najkasnije do dana pristupanja EU Hrvatska će ukinuti izuzeće od oporezivanja inozemnih novčanih donacija i uvoza doniranja dobara od strane vjerskih ustanova.

28. Za Neumski koridor Hrvatska može primjenjivati posebni režim koji za domaću robu do 10.000 eura omogućuje izuzeće od obveze podnošenja ulaznih i izlaznih skraćenih deklaracija.

Izvor: Jutarnji list

Vezani članci:

1. Hrvatsku nakon članstva u EU staviti pod nadzor?
2. EU: Što razvijenija zemlja, to manje plaće za žene
3. Jacques Rupnik: 2012. – godina ulaska Hrvatske u EU

Vezani članci:

1. Orban protiv vezanja ulaska RH u EU s kandidaturom Srbije
2. EU protiv verifikacijskog mehanizma Hrvatskoj, a Rumunjska se prijeti blokadom pregovora
3. Bugarska i Rumunjska ubiru plodove članstva u EU-u

Obvezatnim uputama, objavljenima na internetskim stranicama DIP-a, propisano je, također, da se rokovi u inozemstvu računaju prema lokalnom vremenu mjesta u kojem se glasuje.

Prema tim uputama, ministar obrane odredit će glasačka mjesta na kojima će glasovati birači na službi u Oružanim snagama RH, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture odredit će ona na kojima će glasovati birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom na dan referenduma zateknu izvan granica Hrvatske, a ministar pravosuđa odredit će glasačka mjesta na kojima će glasovati birači lišeni slobode. Navedeni ministri trebaju glasačka mjesta odrediti najkasnije do ponoći 11. siječnja.

Županijska povjerenstva imenovat će gradska odnosno općinska povjerenstva. Ona pak članove i zamjenike članova odbora za provedbu glasovanja moraju imenovati najkasnije osam dana prije održavanja referenduma, odnosno do ponoći 13. siječnja.

DIP za glasačka mjesta u inozemstvu, a gradska odnosno općinska povjerenstva za područje Hrvatske, moraju najkasnije 10 dana prije održavanja referenduma, odnosno do ponoći 11. siječnja, objaviti koja su glasačka mjesta određena s naznakom koji birači mogu glasovati na pojedinim glasačkim mjestima.

Nakon što u 19 sati, 22. siječnja, završi glasovanje, odbor za glasovanje mora dostaviti zapisnik o svom radu s ostalim glasačkim materijalom gradskom odnosno općinskom povjerenstvu najkasnije u roku 12 sati od zatvaranja glasačkog mjesta, odnosno 23. siječnja do 7 sati.

Odbor za glasovanje u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH taj zapisnik mora dostaviti izravno DIP-u u roku 12 sati od zatvaranja glasačkog mjesta, odnosno 23. siječnja do 7 sati.

Gradska odnosno općinska povjerenstva utvrdit će rezultate glasovanja na glasačkim mjestima na svom području, a zapisnik o svom radu moraju dostaviti nadležnom županijskom povjerenstvu najkasnije u roku 24 sata od zatvaranja glasačkog mjesta, dakle najkasnije 23. siječnja do 19 sati.

Županijsko povjerenstvo utvrđuje rezultat glasovanja u županiji, a zapisnik o tome DIP-u mora dostaviti najkasnije u roku 48 sati od zatvaranja glasačkih mjesta, dakle najkasnije 24. siječnja do 19 sati.

Na temelju glasovanja na svim glasačkim mjestima DIP utvrđuje rezultat glasovanja i objavljuje – ukupan broj glasova “za”, ukupan broj glasova “protiv” te ukupan broj birača upisanih u popise birača, ukupan broj birača koji su glasovali i ukupan broj nevažećih glasačkih listića.

Izvor: Hina

Više informacija: Državno izborno povjerenstvo

Vezani članci:

1. Swoboda: kraj pregovora u lipnju, članstvo do 2014.
2. EU izišao Irskoj u susret zbog referenduma
3. Josipović: Punopravno članstvo u EU očekujemo već 2012.