“Postoji konsenzus o promjeni direktive o oporezivanju štednje, čime bi se proširila automatska razmjena podataka i na druge vrste prihoda osim za kamate na štednju. Europsko vijeće poziva da se to usvoji prije kraja godine”, izjavio je na konferenciji za novinare Van Rompuy.

U srijedu je u Bruxellesu održan summit EU-a posvećen borbi protiv utaje poreza i energetskim pitanjima.

Europska unija se želi obračunati s poreznim prijevarama, utajama poreza i poreznim oazama. Zbog raznovrsnih načina izbjegavanja poreza EU prema procjenama godišnje gubi tisuću milijardi eura ili dvije tisuće eura po glavi stanovnika. Nešto manje od tisuću milijardi iznosi sedmogodišnji proračun EU-a.

Promjenu direktive od 2008. blokiraju Austrija i Luksemburg, koje ističu da su spremne ukiniti bankarsku tajnu nakon što to učine i treće zemlje poput Švicarske.

Europska komisija će u lipnju pripremiti prijedlog kojim bi se u automatsku razmjenu podataka uključio puni širi raspon prihoda.

Komisija bi do kraja godine trebala predložiti nove pravne instrumente koji bi trebali onemogućiti velike multinacionalne tvrtke da prikrivaju profite i tako izbjegavaju plaćanje poreza.

Velike tvrtke poput Amazona, Googlea ili Applea, koje posluju diljem svijeta, uspijevaju koristeći rupe u zakonima platiti vrlo male poreze na goleme dobiti.

U zaključcima se ne spominje ime nijedne tvrtke.

Što se energije tiče Europska unija treba u to područje investirati oko tisuću milijardi do 2020. i pri tome računa na privatne investicije.

Zemlje članice žele riješiti razmrvljenost energetskog tržišta zbog čega rastu cijene energenata za građane i poduzeća i smanjiti ovisnost o uvozu energenata kroz stabilnu domaću proizvodnju energije.

Cijena industrijskog plina 2012. bila je četiri puta niža u Sjedinjenim Državama nego u Europi, a po cijenama električne energije Europa je skoro gotovo dvostruko skuplja, zbog čega u startu gubi na konkurentosti.

Kao mogući izvori energije nameću se plin i nafta iz škriljevca, koji Sjedinjene Države uspješno iskorištavaju već godinama. Međutim, u Europi nema suglasnosti oko toga zbog straha da bi tehnologija dobivanja plina i nafte iz škriljevca mogla dovesti do onečišćenja podzemnih voda.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Europska komisija želi pojačani nadzor ulaganja u energetiku
2. Europsko vijeće: Zaključenje pristupnih pregovora do kraja lipnja
3. EU: ojačati pravni okvir zaštite osobnih podataka

Europska komisija provela je nenajavljenu inspekciju u nekoliko velikih naftnih kompanija zbog mogućeg dogovaranja cijena i kršenja europskih propisa o ravnopravnom tržišnom natjecanju.

Komisija nije imenovala kompanije ali su britanski energetski divovi BP i Shell i norveški Statoil izvijestili o posjeti inspektora.

U priopćenju Komisije ističe se da i mali poremećaji na tržištu mogu “snažno utjecati na cijene sirove nafte, te na kupnju i prodaju naftnih derivata i biogoriva i u konačnici naštetiti krajnjim potrošačima”.

Inspekciju je potvrdila i vodeća informativna agencija u svijetu za cijene nafte Platts.

“Navodni su prekršaji povezani s Plattsovim postupkom procjene cijene Market-On-Close (MOC), koji se koristi za izvješćivanje o cijenama u prvom redu sirove nafte, refiniranih naftnih proizvoda i biogoriva. Postoji mogućnost da su se takvi prekršaji događali u razdoblju od 2002. naovamo”, navode u norveškom Statoilu.

Europska komisija navodi da su njezini dužnosnici “proveli nenajavljene inspekcije u nekoliko tvrtki koje posluju sa sirovom naftom, naftnim derivatima i biogorivima ili pružaju usluge u tim sektorima.

“Inspekcije su obavljene u dvije zemlje članica EU-a”, te u jednoj zemlji koja je članica Europskog gospodarskog područja (EEA), navodi se u priopćenju. Norveška je članica EEA.

“Komisija strahuje da su se kompanije možda udružile… kako bi manipulirale objavljenim cijenama čitavog niza naftnih i proizvoda od biogoriva”, dodaje se u priopćenju.

Dodatno su kompanije možda također “onemogućavale ostalima sudjelovanje u postupku procjene cijene, kako bi u konačnici utjecale na objavljene cijene”.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Olli Rehn: Eurozona na putu prema oporavku
2. Komisija uvodi sustav certificiranja održivih biogoriva
3. Europska komisija želi pojačani nadzor ulaganja u energetiku

Povjerenica za pravosuđe Viviane Reding predstavila je te mjere koje bi, između ostaloga, trebale olakšati traženje posla i stažiranja u nekoj drugoj članici, smanjenje birokratskih prepreka za ljude koji putuju i žive u drugim članicama, uklanjanje barijera za prekograničnu trgovinu i slično.

“Državljanstvo EU-a dragulj je u kruni europskih integracija. Ono je za političku uniju ono što je euro za ekonomsku i monetarnu uniju. Otkada je ugrađeno u europski ugovor 1993. europsko državljanstvo se razvijalo, ali još nije zrelo. Ljudi se još uvijek suočavaju s preprekama u ostvarivanju svojih prava u svakodnevnom životu. Godišnje primamo preko milijun upita od građana o pitanjima koja se odnose na njihova prava. Stoga danas predlažemo mjere za jačanje prava građana u svakodnevnim situacijama, poput traženja posla, trgovine putem interneta ili u sudjelovanju u donošenju odluka na europskoj razini”, rekla je Reding.

Komisija, među inim, predlaže da građani zadrže pravo glasa na nacionalnim izborima u zemlji podrijetla i nakon što se nasele u nekoj drugoj zemlji članici. “Oni ne mogu biti kažnjeni zato što koriste svoje pravo na slobodu kretanja unutar EU-a”, kaže Reding.

Potpredsjednica Komisije i povjerenica za pravosuđe spomenula je na konferenciji za novinare i ranije mjere koje je Komisija predložila poput pojednostavljenog postupka za registraciju osobnih vozila u drugoj članici, zabranu obračunavanja dodatnih troškova kada se plaća kreditnom karticom u europskom inozemstvu, te jasnija pravila u pogledu vlasništva nad imovinom stečenom u braku između državljana različitih zemalja.

Od 500 milijuna stanovnika EU-a, samo njih 13 milijuna živi izvan zemlje svoga podrijetla, ali s druge strane 210 milijuna europskih građana godišnje putuje u druge članice na praznike ili zbog posla.

Jedan od glavnih ciljeva ove inicijative Europske komisije jest priprema za europske izbore u proljeće sljedeće godine. Zbog krize iz koje se još ne vidi izlaz, politike štednje, sve većeg jaza između bogatog sjevera i siromašnijeg juga te rekordne nezaposlenosti postoji strah da bi građani mogli birati u sve većem broju ekstremističke stranke i one stranke koje za poteškoće građana okrivljuju Europsku uniju.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Dan Europe: Europske institucije otvaraju vrata građanima
2. Nizozemski premijer želi postati predsjednik Europske unije?
3. EK želi zeleniju poljoprivrednu politiku

Europska komisija u petak je objavila proljetne ekonomske prognoze za 2013-2014. s procjenama rasta, zaposlenosti, inflacije i proračunskog deficita u zemljama članicama, Hrvatskoj, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima – Sjedinjenim Državama, Japanu, Kini i Rusiji.

U odnosu na zimske prognoze, Komisija je sada dodatno smanjila projekcije. U veljači je Komisija predvidjela u Hrvatskoj pad od 0,4 posto u ovoj godini, a rast od 1,4 posto u sljedećoj godini, a nezaposlenost od 15,8 posto ove godine, te 14,9 sljedeće.

Prema projekcijama, deficit bi se ove godine s prošlogodišnjih 3, 8 posto BDP-a trebao povećati na 4,7 posto ove i na 5,6 posto sljedeće godine. Javni dug ove godine trebao bi dosegnuti 57,9 posto, a sljedeće 62,5 posto.

“Nakon stagnacije u 2011. godini, BDP je pao dva posto 2012. godine. Od 2008. godine kada je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju, gospodarske aktivnosti su se smanjile za skoro 12 posto”, kaže se u dokumentu Komisije.

Komisija navodi da u kratkoročnom razdoblju Hrvatska neće ostvariti rast.

“Hrvatska će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Iako se može očekivati da ulazak u EU osigura potporu gospodarstvu, u kratkoročnom razdoblju sadašnji pritisci na gospodarstvo ostat će glavnim razlogom kočenja rasta”, dodaje Komisija.

Od 27 zemalja članica EU-a, njih osam imat će ove godine pad BDP-a, a sljedeće godine za samo dvije članice predviđa se pad – Cipar za 3,9 posto i Slovenija za 0,1 posto.

Što se nezaposlenosti tiče, samo dvije članice imaju lošije prognoze od Hrvatske, to su Grčka i Španjolska koje bi ove godine trebale imati stopu nezaposlenosti od 27 posto, a sljedeće godine u Grčkoj bi trebala pasti na 26 te u Španjolskoj na 2,64 posto.

Domaća potražnja u Hrvatskoj prošle se godine smanjila za 2,9 postotna poena, a privatna potrošnja je pala za skoro tri posto, dok investicije nastavljaju padati već čevrtu godinu zaredom, iako nešto usporenijim ritmom. Pad investicija prošle je godine iznosio 4,6 posto, projekcije za ovu godinu su minus 0,5 posto, a sljedeće godine predviđa se rast od 4 posto.

Komisija navodi nekoliko razloga za slabu domaću potražnju, među kojima su daljnje povećanje nezaposlenosti, visoka razina zaduženosti kućanstava, pritisci na razduživanje, rezanje nominalnih plaća te inflacija, koja bi trebala ostati na oko tri posto.

Očekuje se da će privatne investicije ove godine padati sporijim ritmom, a oporavak se očekuje sljedeće godine. Komisija navodi da bi novi zakoni o korporativnim porezima, zakon o strateškim investicijama te ulazak u Europsku uniju mogli pozitivno utjecati na dotok investicija. Razduživanje banaka i slaba domaća potražnja negativno utječu na privatne investicije. To bi se moglo djelomično nadoknaditi realizacijom nekih velikih državnih investicija 2013. i 2014. godine iako postoje rizici u provedbi tih investicija, dodaje Komisija.

Za hrvatsko gospodarstvo nije povoljna ni činjenica što neki od njezinih glavnih trgovačkih partnera očekuju slabi rast.

Komisija dodaje da hrvatske tvrtke mogu očekivati pojačani pritisak ulaskom u EU, a izlazak iz CEFTA-e može utjecati na trgovačku razmjenu s partnerima u regiji.

Što se tiče fiskalne politike, Komisija navodi da je Hrvatska unatoč nepovoljnim gospodarskim uvjetima uspjela spriječiti pogoršanje proračunske situacije.

Ukupni prihodi su povećani, uglavnom kao rezultat poreznih mjera, uključujući i povećanje stope PDV-a za dva postotna poena, te zbog bolje naplate poreza, navodi Komisija.

Izvoz roba i usluga prošle je godine rastao 0,4 posto, ove godine se očekuje rast od 1,3 posto, a sljedeće godine 3,5 posto. Uvoz je prošle godine pao za 2,1 posto, ove godine bi trebao rasti 0,4 posto, a sljedeće 3,7 posto.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. EK očekuje da će se ratifikacija hrvatskog ugovora obaviti na vrijeme
2. Gospodarstva novih članica EU-a ponovno bilježe rast
3. EK predlaže veći proračun, s nekim troškovima za RH

Informirani građani razumiju da je europski projekt i u njihovom interesu. Stoga se žele angažirati u demokratskom životu na svim razinama.

Europska godina građana 2013. omogućit će svim Europljanima da:

• se upoznaju s pravima i mogućnostima koja im pruža građanstvo EU-a – posebice pravo da žive i rade bilo gdje u EU-u,
• sudjeluju u raspravama o preprekama za korištenje tih prava i sastavljaju konkretne prijedloge za njihovo rješavanje,
• sudjeluju u građanskim forumima o politikama i pitanjima EU-a,
• se pripreme za glasovanje na europskim izborima 2014. i da se aktiviraju u demokratskom životu EU-a.

U izvještaju o građanstvu EU-a za 2010. navodi se da građani EU-a ne uživaju sve pogodnosti koje proizlaze iz njihovih prava jer nisu s njima upoznati; to se posebice odnosi na pravo slobodnog kretanja i prebivanja u drugim zemljama EU-a.

Te iste godine, Europski parlament je pozvao Europsku komisiju da 2013. godinu proglasi Europskom godinom građana. Zastupnici u Parlamentu željeli su potaknuti raspravu o građanstvu EU-a i informirati građane EU-a o njihovim pravima.

Više o Europskoj godini građana saznajte na službenim web stranicama:

http://europa.eu/citizens-2013/en

Kao građanin EU-a, morate biti svjesni svojih prava i biti u mogućnosti da ih u potpunosti koristite u svakodnevnom životu. Osim u izvještaju o građanstvu EU-a, koji pridonosi ovim naporima, prava građana EU-a sadržana su i u drugom dijelu Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Mogu se pronaći i u petom poglavlju Povelje o temeljnim pravima EU-a.

Pravo na slobodno kretanje i prebivanje u EU-u i pravo na nediskriminaciju na temelju nacionalne pripadnosti

Kao građanin EU-a, imate pravo kretati se i prebivati slobodno unutar EU-a. Ovo je pravo vezano uz određene uvjete. Primjerice, kad ulazite u drugu zemlju EU-a, možda vas zatraže osobne dokumente; također, da biste u nekoj drugoj zemlji EU-a živjeli dulje od tri mjeseca morate zadovoljavati određene uvjete, ovisno o tome radite li, studirate itd. http://europa.eu/youreurope/citizens/travel/index_en.htm

Pravo glasa i kandidiranja na izborima

Kad živite u drugoj zemlji EU-a, kao građanin EU-a imate pravo glasovati i kandidirati se na lokalnim i europskim izborima koji se održavaju u toj zemlji, uz iste uvjete koji vrijede za njezine državljane.
http://europa.eu/youreurope/citizens/res…..ections/index_en.htm

Pravo podnošenja zahtjeva

Pravo podnošenja zahtjeva omogućava vam da svoje bojazni ili pritužbe uputite Europskom parlamentu. Možete zamoliti Parlament da se pozabavi bilo vašom osobnom potrebom ili pritužbom, bilo nečime od javnog interesa. Predmet mora spadati u djelokrug EU-a i mora se ticati izravno vas.

Pravo žalbe pravobranitelju

Za pritužbe koje se tiču “lošeg upravljanja” od strane institucija ili tijela EU-a, žaliti se možete pravobranitelju. (http://www.ombudsman.europa.eu/home/en/default.htm )

Institucije i savjetodavna tijela EU-a možete kontaktirati i izravno i možete zahtijevati da vam odgovore na bilo kojem od 23 službenih jezika EU-a.

Pravo na konzularnu zaštitu za građane EU-a

Kad se nađete u zemlji izvan EU-a i zatreba vam pomoć, vi kao građanin EU-a imate pravo na konzularnu zaštitu veleposlanstva ili konzulata bilo koje druge zemlje EU-a, pod istim uvjetima kao i državljani te zemlje, ukoliko u toj državi vaša zemlja nema službenog predstavništva. Pomoć može biti pružena u slučaju smrti, nezgode ili bolesti, uhićenja ili pritvaranja, nasilnog zločina i repatrijacije.

Pravo predlaganja novog zakona

Europska građanska inicijativa omogućava vam da zahtijevate od Europske komisije da sastavi prijedlog za pravni akt. Zahtjev mora potpisati najmanje milijun građana iz barem jedne četvrtine zemalja EU-a.

Vodič kroz Europsku građansku inicijativu

Temeljna prava

EU se temelji na vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. http://ec.europa.eu/justice/fundamental-rights/index_en.htm

Ostala prekogranična prava

Pristup socijalnom osiguranju

Dok se krećete unutar EU-a, plaćate doprinos za socijalno osiguranje samo u jednoj zemlji, čak i ako radite u više od jedne zemlje. Općenito, i naknade od socijalnog osiguranja dobivat ćete samo iz te zemlje.

• kao tražitelj posla
• kao radnik
• kao umirovljenik

Zdravstvena skrb u inozemstvu

Prema zakonima EU-a, možete zatražiti liječenje u drugoj zemlji EU-a i možete imati pravo na naknadu troškova od vašeg nacionalnog zdravstvenog osiguranja.

• http://europa.eu/youreurope/citizens/health/index_en.htm
• http://ec.europa.eu/health/cross_border_care/policy/index_en.htm

Studiranje u inozemstvu

Kao građanin EU-a, imate pravo studirati u bilo kojoj zemlji EU-a pod istim uvjetima kao i državljani te zemlje.

• http://europa.eu/youreurope/citizens/education/index_en.htm

Kupovina preko interneta

Kad u Europi kupujete preko interneta, štite vas zakoni EU-a.

• http://europa.eu/youreurope/citizens/shopping/index_en.htm
• http://ec.europa.eu/consumers/ecc/index_en.htm

Prava putnika

Imate li problema s međunarodnim vlakovima ili letovima koji kreću iz EU-a ili ako iz zemlje izvan EU-a dolazite u EU prijevoznikom iz EU-a, možete ostvariti pravo na povrat novca, a možda i na naknadu troškova.

• http://ec.europa.eu/transport/passenger-rights/en/index.html

Jeftiniji razgovori mobitelom

Kad se služite svojim mobilnim telefonom u drugoj zemlji EU-a, vaš operater vam ne može naplatiti poziv iznad određenog limita.

• https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/telecoms-internet/roaming

Sigurna, bezopasna i povoljna energija

Zahvaljujući EU-u, sada ste kao potrošač bolje zaštićeni i imate pravo izabrati najboljeg opskrbljivača plinom i strujom.

• http://ec.europa.eu/consumers/citizen/my_rights/energy_en.htm

Više informacija:

• osnovne informacije o Europskoj godini građana
• govor predsjednika Europske komisije Barrosoa na službenom predstavljanju godine
• poruka Potpredsjednice Komisije i povjerenice za građanstvo EU-a Viviane Reding:
• službeni dokumenti o Europskoj godini 2013.
• video materijali o Europskoj godini
• publikacije vezane za Europsku godinu

Vezani članci:

1. Započela Europska godina građana
2. Ulazak Hrvatske u EU podržava većina građana
3. EU produljila glazbena autorska prava na 70 godina

Nakon potrebnih konzultacija s Europskim parlamentom, Vijeće će imenovati novog Povjerenika u suglasju s Predsjednikom Komisije, kako bi mogao preuzeti svoje mjesto 1. srpnja 2013.

Predsjednik Barroso je izjavio: “Sretan sam što mogu najaviti kandidata za mjesto povjerenika iz naše 28. države članice, Hrvatske. Neven Mimica je iskusan i predan Europljanin, sposoban donijeti značajan doprinos radu Europske komisije, posebice u ključnom području zaštite potrošača.”

Neven Mimica trenutno obavlja dužnost dopredsjednika Vlade Republike Hrvatske za vanjske poslove i europske integracije. Odavno njeguje predanost europskim integracijama, te ima veliko iskustvo kao Ministar i diplomatski savjetnik.

Izvor: Delegacija EU u Hrvatskoj

Vezani članci:

1. Mimica: Hrvatska će dobiti iznose utvrđene u pristupnom ugovoru
2. Prava potrošača: osigurati povjerenje pri kupnji na zajedničkom europskom tržištu
3. Barroso kandidat za novi mandat na čelu Komisije

Kritikama politike štednje u ponedjeljak se pridružio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, ocijenivši da je ona došla do svojih granica.

Njemačka kancelarka Angela Merkel nije mogla sakriti uzrujanost kada joj je ovaj tjedan u Berlinu upućeno pitanje mogu li južne europske države podnijeti toliku štednju. “Ja to zovem uravnoteženjem proračuna”, kazala je Merkel, a prenosi Reuters. “Svi drugi koriste taj termin štednje. Zbog toga to zvuči kao nešto zaista zlo.”

Njemački dužnosnici zadnjih mjeseci umjesto “štednje” za svoj pristup radije koriste termin “konsolidacija koja pogoduje rastu”.

Njemački državni tajnik za financije Steffen Kampeter u srijedu je poručio da nove rasprave o proračunskim pravilima u eurozoni ne dolaze u obzir, istaknuvši da je Berlin i dalje uvjeren da uravnoteženje javnih financija i rast nisu proturječni nego da idu dobro zajedno.

Ocijenio je također da je Barrosova izjava o tome da je politika štednje došla do svojih granica “pogrešno protumačena” kao promjena politike Bruxellesa.

Nove rasprave o proračunskim pravilima “neće imati potporu njemačke vlade. Pravila o fiskalnoj disciplini već predviđaju stanovitu fleksibilnost”, rekao je Kampeter, na konferenciji u organizaciji časopisa Euromoney.

Istaknuo je da je provedba reformi put prema uspjehu, čak i ako se njihovi učinci odmah ne vide. Zahvaljujući tome, “Njemačku se više ne smatra bolesnikom Europe” kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, kazao je.

“Njemačka podržava mjere solidarnosti u Europi uz pravednu raspodjelu” i odbija biti “jedina koja će posuđivati”, istaknuo je Kampeter, prenosi France Presse.

“Proglašavanje kraja konsolidacije apsolutna ja glupost”, rekao je Michael Fuchs, zamjenik predsjednika kluba zastupnika CDU-a u njemačkom parlamentu. “Zapravo nitko doista ne štedi, samo izdaju manje dugova nego prije.”

Barrosinu izjavu kritizirao je i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle.

“Uvjereni smo da ćemo, ako odustanemo od konsolidacije proračuna i vratimo se starom pristupu sve više i više dugova, zabetonirati masovnu nezaposlenost u Europi za dugo godina”, rekao je.

U svoju obranu, njemački dužnosnici navode nove podatke Eurostata, objavljene u ponedjeljak, koji pokazuju da se javni dug eurozone prošle godine povećao na 90,6 posto BDP-a, sa 87,3 posto godinu dana prije. Proračunski deficit na razini eurozone smanjio se prošle godine na 3,7 posto BDP-a, s 4,2 posto 2011. i 6,2 posto 2010.

Kritičari Berlina te podatke, i nezaustavljivu silaznu spiralu na jugu Europe, smatraju dokazom da je konsolidacija otišla predaleko.

“Ne vidim nijedan pokazatelj koji bi upućivao na to da ta politika agresivnog smanjenja deficita djeluje”, rekao je Peter Bofinger, član njemačkog “vijeća mudraca”, savjetnika njemačke vlade za ekonomiju, i vodeći kritičar Berlina.

On smatra da njemačko gospodarstvo dobro stoji jer Merkel nije nametnula iste one rezove koje traži od svojih partnera.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Njemačka uvjetuje pomoć Grčkoj
2. Merkel: Njemačka se veseli ulasku Hrvatske u EU
3. Europska komisija nadzire grčke mjere štednje

Izvor: Delegacija EU u Hrvatskoj

Vezani članci:

1. Zaključci Vijeća EU-a o Hrvatskoj
2. Europska komisija otvorila Hrvatskoj put u EU – pregovori pri samom završetku
3. Van Rompuy i Barroso čestitaju Hrvatskoj na referendumskoj odluci

“Za nekoliko tjedana hrvatski put prema članstvu bit će završen. Nema sumnje da je zemlja u potpunosti spremna za članstvo. Hrvatska 1. srpnja ne bi trebala razumjeti kao kraj, nego kao početak novog razdoblja koje će donijeti nove izazove, nove prilike i odgovornosti. Članstvo u Europskoj uniji zlatna je prigoda za Hrvatsku, za pobošljanje zemlje, za poboljšanje funkcioniranja državnog aparata, za gospodarski rast”, rekao je u raspravi parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, češki socijaldemokrat Libor Rouček.

Zastupnici su raspravljali o prijedlogu rezolucije o pretpristupnom monitoringu i pripremljenosti Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji. Riječ je o zadnjoj rezoluciji o kojoj će zastupnici glasovati u četvrtak.

U raspravi koja je trajala sat vremena sudjelovali su predstavnci svih političkih skupina u Europskom parlamentu i svi su istaknuli da Hrvatska zasluženo ulazi u Uniju te da treba nastaviti s reformama posebice u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, rješavanju gospodarske krize.

U ime predsjedništva Vijeća EU-a u raspravi je sudjelovala irska ministrica za europke poslove Lucinda Creighton, a u ime Komisije povjerenik za proširenje Štefan Fuele.

Fuele je u svom istupu istaknuo da je Hrvatska danas uvelike različita zemlja u odnosu na onu koja je započela pristupne pregovore te ponovio da nema nikakve potrebe za postpristupnim monitoringom budući da ulazi posve spremna.

Nizozemska zastupnica iz stranke Zelenih Marije Cornelissen, koja je znala biti vrlo kritična prema Hrvatskoj, odala je priznanje na postignutom napretku u području manjinskih i ženskih prava, prava LGBT osoba i demokracije.

“Procesi za koje je u mojoj zemlji trebalo 40-tak godina u Hrvatskoj su se dogodili u deset ili manje godina. To ne znači da je Hrvatska već sada potpuni raj na zemlji”, rekla je Cornelissen dodajući da posao ne smije biti zaustavljen nakon 1. srpnja, naročito što se tiče gospodarstva i visoke stope nezaposlenosti.

Slovenska zastupnica Tanja Fajon izrazila je zadovoljstvo skorim ulaskom Hrvatske, ali je neizravno upozorila Zagreb da ne poštuje Memorandum o suglasnosti dviju vlada kojim je dogovoren način rješavanja pitanja Ljubljanske banke u okviru sukcesije.

“Vjerujem da će nam naša južna susjeda postati još bliža partnerica u političkom i gospodarskom smislu. Kada god smo rješavali otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije na kraju smo uvijek pronašli rješenje. To ističem jer se u Hrvatskoj nastavljaju postupci protiv Ljubljanske banke unatoč nedavnom Memorandum kojim su dvije vlade dogovorile način rješavanja toga pitanja. Hrvatska se obvezala da će zaustaviti sve postupke dok se ne pronađe cjelovito rješenje za taj spor u okviru sukcesije”, rekla je Fajon.

Početkom travnja na zagrebačkom općinskom sudu, opunomoćenica Privredne banke Zagreb je sukladno dogovoru hrvatske i slovenske vlade predložila zastoj postupka na godinu dana, dok je odvjetnik Ljubljanske banke istaknuo da memorandum određuje mirovanje tužbi dok se ne nađe rješenje za taj spor i da se to ne može vremenski ograničiti.

U raspravi je također istaknuto da Hrvatska treba pomoći svojim susjedima na njihovu putu prema Europskoj uniji, naglašavajući da zapadni Balkana ne smije ostati “crna rupa unutar EU-a”.

Slovački zastupnik Eduard Kukan i Britanac Charels Tanock spomenuli su u svojim istupima uvođenje ćirilice u Vukovaru i izrazili zabrinutost zbog otpora tome. “Poštovanje prava manjina spada u temeljne europske vrijednosti”, rekao je Kukan.

Više zastupnika je čestitalo novoizabranim kolegama koji su na europskim izborima izabrani za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, ali su izrazili zabrinutost zbog vrlo niskog odaziva.

“Čestitam našim novima kolegama i iz svog iskustva mogu reći da su izabrani za najljepši posao na svijetu”, rekla je zastupnica Cornelissen.

Neovisni britanski zastupnik Andrew Henry William Brons iz euroskeptične i desne Britanske nacionalne stranke upozorio je Hrvatsku da ulaskom u EU gubi suverenost, koju je teško stekla. Osvrnuvši se na ocjenu Komisije o zrelosti hrvatske demokracije, Brons je rekao kako se “nada da je demokracija zarazna pa da će prijeći i na Europsku uniju.”.

Zastupnici će u četvrtak glasovati o prijedlogu rezolucije, koji je 18. veljače izglasan na Odboru za vanjske poslove na temelju izvješća koji je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Libor Rouček te o 13 amandmana koji su podneseni na taj prijedlog.

Od tih 13 amandmana, tri je podnijela njemačka zastupnica Zelenih Franziska Katharina Brantner, a 10 parlamentarni izvjestitelj Libor Rouček.

U jednom od tih amandmana, zastupnica Brantner se osvrnula i na predstojeći referendum u Dubrovniku o izgradnji sportsko-rekreacijskog centra s golfskim igralištem na Srđu.

“Europski parlament poziva hrvatske vlasti da osiguraju primjerenu organizaciju predstojećeg referenduma u Dubrovniku, koji se odnosi na infrastrukturne projekte koji mogu trajno utjecati na socijalno-ekonomsku i ekološku održivost i urbani razvoj lokalne zajednice; poziva hrvatske vlasti da ozbiljno uzmu u obzir mogući negativni ekološki i socijalni učinak takvih projekta”, glasi amandman zastupnice Zelenih.

Brantner predlaže da se u tekstu rezolucije “izrazi zabrinutost zbog gospodarskog pada” i visoke stope nezaposlenosti, koji iznosi nešto ispod 20 posto.

Izvjestitelj Rouček je predlažio da se u rezoluciji pozdravi ishod izbora za Europski parlament u Hrvatskoj i izrazi žaljenje zbog slabe izlaznosti.

“Europski parlament pohvaljuje aktivnosti i konstruktivan doprinos hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu; pozdravlja ishod izbora za hrvatske članove Europskog parlamenta održane 14. travnja 2013., ali žali zbog niske izlaznosti; veseli se tome da pozdravi zastupnike Europskog parlamenta iz Hrvatske 1. srpnja 2013.”, kaže se u Roučekovu amandmanu.

Rouček također predlaže da se u rezoluciji primi na znanje završno izvješće Europske komisije o monitoringu od 26. ožujka u kojem je Komisija ocijenila da je Hrvatska ispunila svih 10 zadaća koje je trebala obaviti do dana pristupanja.

Parlamentarni izvjestitelj također predlaže amandman u kojem bi se pozdravila ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu nakon što je potpisan memorandum o razumijevanju o rješavanju pitanja Ljubljanske banke. U tom amandmanu se pozivaju “Hrvatska i njezini susjedi da se aktivno angažiraju na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja u skladu s međunarodnim obvezama, s načelom dobrosusjedstva i regionalne suradnje”.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Drobnjak za Dow Jones: Hrvatska ulazi u završnu fazu pregovora
2. Hrvatsku nakon članstva u EU staviti pod nadzor?
3. Spindelegger: most za EU ne smije se podignuti za Hrvatsku

Prema Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača. Državno izborno povjerenstvo iznosi da je na ovim izborima najviše zastupničkih mandata, njih ukupno šest, osvojila koalicija HDZ-HSP Ante Starčević-BUZ (32,86% glasova). Slijedi koalicija SDP-HNS-HSU s pet osvojenih mandata (32,07% glasova). Jedan mandat osvojili su Hrvatski laburisti – Stranka rada (5,77% glasova). Nevažećih listića je bilo 5,07%.

Dvanaest kandidata koji prema ovim podacima ulaze u Europski parlament su Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Ivana Miletić i Zdravka Bušić (HDZ-HSP Ante Starčević-BUZ). Slijede kandidati s liste SDP-HNS-HSU-a – Tonino Picula, Biljana Borzan, Oleg Valjalo, Marino Baldini i Sandra Petrović Jakovina. Hrvatske laburiste – Stranku rada će predstavljati Nikola Vuljanić.

Detaljnije podatke o izlasku građana na izbore i izbornom rezultatu prema županijama pronađite na stranicama Državnog izbornog povjerenstva: http://www.izbori.hr.

* Konačni rezultati će se moći dati nakon što proteknu rokovi za žalbe i njihovo rješavanje te ostale odgovarajuće procedure.

Vezani članci:

1. Izbori za hrvatske članove Europskog parlamenta
2. Rezultati izbora za EU parlament
3. Zastupnici Europskog parlamenta usuglašavaju završna stajališta o proračunu za 2012.

Odluku Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Španjolske, Italije i Nizozemske da zajednički djeluju objavila je francuska agencija za zaštitu podataka CNIL.

Šest agencija pokrenulo je postupke 2. travnja po svojim nacionalnim zakonima, koji se temelje na europskim pravilima o zaštiti podataka, prenosi France Presse.

Google može biti kažnjen s milijun eura ako ne promijeni svoju politiku.

U listopadu prošle godine europske agencije za zaštitu podataka upozorile su Google da njegova nova politika o zaštiti podataka nije u skladu s europskim zakonima i dale mu četiri mjeseca da je promijeni.

Rok je istekao u veljači, a Google, kako ističe CNIL, nije promijenio politiku.

Google je priopćio da surađuje s tim tijelima.

Google je uveo novu politiku privatnosti u ožujku prošle godine, koja mu omogućuje praćenje korisnika u nizu usluga kako bi razvio ciljano oglašavanje, unatoč oštrim kritikama američkih i europskih organizacija za zaštitu potrošača.

Tvrdi da je time pojednostavio i objedinio politike u svojim različitim uslugama kao što su Gmail, YouTube, Android sustav za mobilne uređaje, društvene mreže i pretraživanje interneta.

No kritičari upozoravaju da je ta politika, koja ne predviđa mogućnost izuzeća osim suzdržavanja od registracije za njegove usluge, Googleu omogućila nezapamćeno praćenje korisnika.

Google smatra da njegova politika poštuje europske zakone.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Nova tužba EU-a protiv Googlea
2. Od danas građani EU mogu pokrenuti zakonodavni postupak
3. Udvostručen krizni fond za spašavanje zemalja članica eurozone

Natječaj se sastoji od tri kategorije.

Za prvu kategoriju mogu se prijaviti učenici osnovnih škola od  5.-8. razreda. Za prijavu na natječaj učenici će trebati napraviti kartu Europske unije koja uključuje 28 zemalja članica, s Hrvatskom kao 28. članicom. Na natječaj se prijavljuju cijeli razredi, a ne učenici individualno. Tri najbolja razreda osvojit će stolno računalo za svoj razred i jednodnevni izlet u park prirode Lonjsko polje.

Druga kategorija namijenjena je učenicima srednjih škola, koji trebaju osmisliti i nacrtati strip o Europskoj uniji, zemljama članicama ili Hrvatskoj u EU. Radovi se također mogu baviti pitanjima europskog građanstva i demokratskog sudjelovanja građana u EU te na taj način obilježiti i Europsku godinu građana 2013. Nagrade za ovu kategoriju uključuju put u Bruxelles te tablet računala.

Treća kategorija namijenjena je profesionalnim i amaterskim dizajnerima. Svi zainteresirani za dizajn mogu poslati svoja kreativna vizualna rješenja koja obilježavaju ulazak Hrvatske u EU kao 28. članice. Uz vizualno rješenje, potrebno je osmisliti i uključiti prigodni slogan ili poruku. U ovoj kategoriji, tri najbolja rada će osvojiti novčane nagrade u iznosima od 15.000 kn, 10.000 kn ili 5.000 kn.

Autori najboljih radova u sve tri kategorije bit će objavljeni na web stranici Delegacije EU-a, a najbolji radovi bit će izloženi prilikom svečanosti dodjele nagrada, koja će se održati u drugoj polovici lipnja 2013. godine.

Više informacija o samome natječaju uključujući i pravila natječaja dostupni su ovdje.

Vezani članci:

1. Delegacija Europske unije raspisuje natječaj za učenike srednjih škola „EU minuta“
2. Šef Delegacije EU: „Korupcija potkopava same temelje društva“
3. Predstavljen novi Informativni ured EP-a u RH

Povjerenik Fuele predstavio je u Zagrebu, na izvanrednoj sjednici Vlade RH, završno izvješće Europske komisije o pretpristupnom monitoringu, u kojem se zaključuje da Hrvatska ispunjava obveze i zahtjeve iz pristupnih pregovora u svim poglavljima i da će biti spremna za članstvo 1. srpnja 2013. godine.

U predavanju na veleučilištu VERN, povjerenik Fuele je kazao da se raduje skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju, istaknuvši da je ona mnogo bolje pripremljena za članstvo od drugih pristupajućih zemalja zahvaljujući strogom pristupnom procesu s jasno definiranim uvjetima za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj će omogućiti veću stabilnost, prosperitet, nove poslovne prilike i mnoga druga prava, ali podrazumijeva i zajedničku odgovornost za oblikovanje europskog projekta, kazao je.

Od Hrvatske se također očekuje da nastavi surađivati s državama u regiji i pomagati im u njihovim naporima na putu prema članstvu u Uniji, dodao je.

“Europsku uniju definiraju dvije politike, a to su produbljivanje integracije i proširenje”, kazao je. “Proširenje neće biti potpuno ako regija ne bude dio Europske unije”, dodao je, upozorivši kako je od zamora od proširenja veća prepreka njegovu nastavku zamor od reformi te tendencija da se domaći interesi smatraju važnijima od europskih.

Fuele je također pozvao hrvatske vlasti da nastave s reformama i nakon ulaska u Europsku uniju, što se ponajprije odnosi na jačanje vladavine prava, osobito pravosuđa i borbe protive organiziranog kriminala i korupcije, kao i na strukturne reforme radi jačanja konkurentnosti gospodarstva te na ispunjavanje uvjeta za ulazak u schengenski prostor bez unutarnjih granica i uvođenje eura.

“Posao ne prestaje 1. srpnja. On tek počinje”, kazao je.

Odgovarajući na pitanje postoje li još kakve prepreke koje bi mogle odgoditi ulazak Hrvatske u EU, Fuele je odgovorio da ne postoje. “Ne vidim nijednu”, kazao je.

“No, da budem jasan. Proširenje nije odgovornost Europske komisije, nego politika kojom upravljaju države članice”, kazao je, napomenuvši da će proces biti gotov tek kada posljednji instrumenti o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora budu poslani u Rim.

Osvrnuvši se na Njemačku i Dansku, koje su za dovršetak ratifikacije čekale završno izvješće o monitoringu, Fuele je kazao kako se u tim zemljama može očekivati rasprava o tom pitanju i razna stajališta. “No, očekujem da će jasna većina podržati ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja”, kazao je.

Ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora moraju još, uz Njemačku i Dansku, završiti Slovenija, Belgija i Nizozemska.

Na pitanje kako će se riješiti problem gubitka preferencijalnog trgovinskog režima koji Hrvatska ima sa zemljama CEFTA-e nakon ulaska u EU, Fuele je odgovorio da Europska komisija pregovara o tome s članicama CEFTA-e i nastoji pronaći najpovoljnije rješenje.

U pogledu Pelješkog mosta i mogućnosti njegove gradnje uz potporu europskih fondova, Fuele je odgovorio da je Europska komisija otvorena prema svim opcijama. “Potrebno je razmotriti sve opcije, utvrditi što je moguće, koliko bi bilo učinkovito i koliko bi stajalo”, kazao je.

Upitan hoće li hrvatski radnici imati slobodan pristup europskom tržištu rada, Fuele je objasnio da države članice imaju pravo uvesti ograničenja za hrvatske radnike u sektorima koje smatraju osjetljivima na rok od dvije, pet ili u iznimnim slučajevima sedam godina. O državama članicama ovisi hoće li iskoristiti tu mogućnost.

Više informacija: Završno izvješće o predpristupnom monitoringu

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. Povjerenik Štefan Füle: Hrvatska je na dobrom putu!
2. Za članstvo u EU glasalo 66,24% birača
3. Po brzom postupku: Island podnio zahtjev za članstvo u EU

Dogovoreno je sljedećih pet prioriteta gospodarskih politika EU-a:

• diferencirana fiskalna konsolidacija koja potiče rast,
• ponovna uspostava normalnog kreditiranja u gospodarstvu,
• promicanje rasta i konkurentnosti,
• rješavanje problema nezaposlenosti,
• moderniziranje javne uprave.

Čelnici su naglasili da poseban prioritet treba dati potpori zapošljavanja mladih i promicanju rasta i konkurentnosti.

Smjernice za države članice

U skladu s procedurom europskog semestra, države članice morat će u 2013. sastaviti plan svojih strukturnih reformi i proračunskih politika, uzimajući u obzir upute koje je dalo Europsko vijeće.

Što se tiče proračunskih politika, Europsko vijeće naglasilo je potrebu za fiskalnom konsolidacijom koja bi ujedno osiguravala i gospodarski rast.

Mjere država članica vezane uz prihode i rashode, uključujući i kratkoročne ciljane mjere, trebale bi, stoga, “poticati rast i podupirati otvaranje radnih mjesta”, naročito za mlade.

Europsko vijeće ponovno je ustvrdilo dabi, u skladu s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, države članice trebale biti u stanju balansirati produktivna javna ulaganja i fiskalnu disciplinu.

Čelnici su pozvali i na strukturne reforme čiji je cilj promicanje održivog rasta, zapošljavanja i konkurentnosti, kao i korigiranje makroekonomske neravnoteže.

Kao prioriteti strukturnih reformi navedeni su prestanak oporezivanja radne snage,povećavanje učinkovitosti prikupljanja poreza i rješavanje problema utaje poreza.

Prioritetna područja za rast i radna mjesta

Europsko vijeće navelo je tri područja koja su od specifične važnosti za poticanje rasta i otvaranja radnih mjesta:

·         S Inicijativom za zapošljavanje mladih trebalo bi se u potpunosti krenuti u siječnju 2014. Sredstva iz strukturnih fondova trebala bi pridonijeti borbi protiv nezaposlenosti mladih. Čelnici su preporučili brzu provedbu Garancije za mlade, čiji je cilj osigurati da se svim mladim ljudima ponudi zaposlenje ili obuka ubrzo nakon što postanu nezaposleni.

·         Europsko vijeće preporuča brzo dovršavanje rada na svim nacrtima Zakona o jedinstvenom tržištu. To je važan prioritet, posebice s obzirom na ključne dosjee kao što su računovodstvo, profesionalne kvalifikacije, javna nabava, slanje radnika iz jedne članice EU-a na privremeni rad u drugu članicu EU-a te e-identifikacija/e-potpisivanje.

• Države članice i Komisija trebale bi promicati pametnu regulaciju, posebice s obzirom na potrebe malih i srednjih poduzeća. Komisija će utvrditi u kojim regulatornim područjima i zakonima postoji najveći potencijal za pojednostavljivanje pravila i smanjivanje regulatornih troškova.

U 2012. godini, neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih fondova u iznosu od 16 milijarda eura preusmjerena su u zemlje s najvišom stopom nezaposlenosti mladih. Taj je nova pomogao oko 800.000 mladih i 55.000 malih poduzeća širom Europe.

Idući koraci

U skladu s procedurom europskog semestra, države članice morat će u 2013. sastaviti plan svojih strukturnih reformi i diferencirane fiskalne konsolidacije koja potiče rast, uzimajući u obzir upute koje je dalo Europsko vijeće.

Ti će planovi biti izloženi u nacionalnim programima reformi i programima stabilnosti (za članice eurozone), odnosno konvergencije (za nečlanice eurozone). Te će dokumente u travnju proučiti Komisija. Ona će zatim ocijeniti plan svake države članice i pripremiti preporuke za njih. Preporuke će u lipnju odobriti Europsko vijeće. Ciklus europskog semestra završit će ocjenjivanjem provedbe tih preporuka.

Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović prisustvovao je sastanku Europskog vijeća kao promatrač.

Saznajte više na web stranicama Europskog vijeća.

Izvor: Delegacija EU u Hrvatskoj

Vezani članci:

1. Objavljen natječaj za program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu
2. Proračun EU-a za 2013. prilagođen zbog hrvatskog pristupanja
3. Objavljen natječaj za program Mladi na djelu za 2011. godinu

Informativni ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, koji će biti potpuno operativan nakon ulaska naše zemlje u Europsku uniju 1. srpnja, predstavio se novinarima. Njima će velikim dijelom i služiti, za brojne informacije o radu te institucije.

Ured kakav postoji u svim članicama Europske unije, a neke imaju i dva – Njemačka, Francuska, Poljska i Španjolska, otvoren je 18. veljače, rekla je voditeljica Ureda Violeta Simeonova Staničić, koja je prije vodila ured EP-a u Bugarskoj.

Informativni ured zasad se nalazi u manjem prostoru, a nakon 1. srpnja preselit će se i postati dostupniji javnosti. Imat će otvoren javni prostor na kojem će se moći dobiti različite informacije vezane uz rad Parlamenta.

Ured će biti velikim dijelom usmjeren publici te će se organizirati razne vrste javnih događanja. Pomoći će i novinarima organizacijom putovanja i seminara u Strasbourgu i Bruxellesu, kazala je Simeonova Staničić.

Također će intenzivno surađivati s nevladinim organizacijama, a bit će usmjeren i prema mladima. Ove jeseni organizirat će se natječaj za sudjelovanje četiriju srednjih škola u projektu Euroscola, preko kojega djeca u dobi iznad 16 godina odlaze u Strasbourg i simuliraju sjednice EP-a. Od sljedeće godine očekuju se i veće kvote.

Simeonova Staničić rekla je da EP ima i programe za studente pripravnike, na koje se prijavljuje online. Ured ima stranicu na Facebooku, a nakon ulaska u EU aktivirat će se stranica EP-a na hrvatskom jeziku, koja je već spremna, kao i stranica Informativnog ureda.

Izvor: HRT

Vezani članci:

1. Civilnim udrugama predstavljen Europski socijalni fond
2. Informativni dan o europskim inicijativama Euroguidance, Europass i Eurodesk
3. EU fondovi: Predstavljen projekt jačanja konkurentnosti malog gospodarstva

Smanjenja veća od pet posto uvedena su u Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvi i Portugalu, dok su Estonija, Poljska, Španjolska i Velika Britanija (Škotska) smanjila ulaganja u obrazovanje između jedan i pet posto.

Pet država članica povećalo je izdvajanja za obrazovanje za više od jedan posto – Austrija, Danska, Luksemburg, Malta i Švedska, kao i njemačko govorno područje Belgije. Njemačka i Nizozemska nisu dale podatke za razdoblje od 2010.

Podaci u drugim državama članicama variraju. Neke su povećale svoje proračune za obrazovanje jedne godine da bi ih iduće smanjile ili obrnuto.

Belgija (Valonija), Cipar, Latvija, Finska, Francuska, Irska, Slovenija i Velika Britanija (Wales), kao i Hrvatska, povećali su proračune za obrazovanje 2010.-2011., ali su ih smanjili 2011.-2012. Suprotan je slučaj s Bugarskom, Češkom, Rumunjskom i Slovačkom, dok je flamanski proračun obje godine bio stabilan.

“Ovo su teška vremena za nacionalne financije, ali trebamo dosljedan pristup javnom ulaganju u obrazovanje jer je ono ključ za budućnost naših mladih i dugoročno održiv gospodarski oporavak”, poručila je europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vassiliou.

Istraživanje pokazuje da su 2011. i 2012. plaće i dodaci učiteljima i profesorima smanjene ili zamrznute u 11 država, uključujući Hrvatsku. (Bugarska, Hrvatska, Estonija, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Portugal i Švedska). Plaće učitelja i profesora čine više od 70 posto proračuna za obrazovanje.

Rezovi su rezultirali i smanjenjem broja učitelja i profesora u deset država članica (Bugarska, Cipar, Estonija, Francuska, Italija, Litva, Latvija, Portugal, Rumunjska i Velika Britanija), no ulogu u tome imao je uz krizu i manji broj učenika i studenata.

S druge strane, ulaganja u dodatnu izobrazbu učitelja povećala su se u 18 europskih država.

Javna potpora učenicima i studentima kao što su stipendije, zajmovi i obiteljske potpore nije smanjivana u većini država 2011. i 2012.

Osam država članica (Austrija, Njemačka, Grčka, Irska, Litva, Latvija, Luksemburg i Portugal) nude posebnu financijsku pomoć nezaposlenima i niskokvalificiranima kako bi poboljšali svoje vještine. U većini slučajeva ta ulaganja prati Europski socijalni fond (ESF).

Istraživanje je analiziralo financiranje svih razina obrazovanja, od najnižih do najviših, na nacionalnoj i regionalnoj razini u 27 država članica, Hrvatskoj, Islandu, Turskoj i Norveškoj.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. EU poboljšava poduzetničko obrazovanje
2. Trećina Europljana imat će 65 godina 2060.
3. Europa povećala ulaganja u istraživanja i razvoj

Hrvatski državljani koji imaju biračko pravo birat će u nedjelju 14. travnja dvanaest članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske.

Hrvatski Sabor je 22. veljače jednoglasno usvojio izmjene i dopune Zakona o izborima zastupnika Republike Hrvatske u Europski parlament. Prema tom zakonu, izbori će se održati prije hrvatskog pristupanja Europskoj uniji predviđenog za 1. srpnja 2013.

Predsjednik Republike Hrvatske je 1. ožujka objavio odluku da će hrvatski državljani glasovati za svoje predstavnike u Europskom parlamentu 14. travnja.

• Odluka Predsjednika RH o raspisivanju izbora za hrvatske članove Europskog parlamenta    

• Web stranice Državnog izbornog povjerenstva posvećene izborima za EP

Navedeni zakon po prvi put u hrvatskoj izbornoj praksi uvodi otvorene izborne liste, što znači da, osim što mogu glasovati za političku stranku koju preferiraju, birači mogu zaokružiti i kandidata s te liste za kojeg smatraju da je najbolji izbor za hrvatskog člana EP-a.

Hrvatska trenutačno ima 12 promatrača u Europskom parlamentu. Imenovao ih je Hrvatski Sabor u ožujku prošle godine, u skladu sa zastupljenošću političkih stranaka u nacionalnom parlamentu.

I sljedeće će godine hrvatski birači odlučivati o članovima Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske jer se 2014. održavaju redoviti europski izbori istodobno u svim državama članicama Europske unije.

Lisabonskim ugovorom je utvrđeno da je najveći mogući broj zastupnika u Europskom parlamentu kako bi se spriječilo da broj zastupnika neograničeno raste svaki put kad nova članica pristupi EU-u. Stoga će nakon europskih parlamentarnih izbora 2014. godine, broj hrvatskih članova Europskog parlamenta biti smanjen na 11. Prema prijedlogu kojeg je Europski parlament usvojio 13. ožujka, Hrvatska je među 12 zemalja koje će izgubiti po jedno zastupničko mjesto. Ostale zemlje su: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Grčka, Mađarska, Irska, Latvija, Litva, Portugal i Rumunjska. Izbori za Europski parlament trebali bi se održati u svibnju 2014., kako se to traži u rezoluciji koju je Parlament usvojio 22. studenog 2012.

Saznajte više o Europskom parlamentu kroz kratak edukativno zabavan kviz.

Vodič o EU izborima objavljen od strane GONG-a možete preuzeti ovdje.

Europski parlament

Europski parlament je jedino tijelo Europske unije kojim se izravno upravlja. Trenutačno ima 754 člana, ali taj će se broj povećati na 766 kada Hrvatska u srpnju uđe u Europsku uniju. Nakon redovnih izbora za Europski parlament iduće godine, broj mjesta će se smanjiti na 751, kako je određeno Lisabonskim ugovorom. Birači s pravom glasa u državama članicama biraju članove parlamenta svakih pet godina.

• Europski parlament općenito
• Ovlasti i funkcije Europskog parlamenta
• Europski parlament prema Lisabonskom ugovoru
• Glasovanje na izborima za Europski parlament
• Članovi Europskog parlamenta
• Političke skupine
• Sudjelovanje građana
• Pristup Europskom parlamentu
• Linkovi

Europski parlament općenito

Rad Europskog parlamenta važan je jer u mnogim područjima politika odluke o novim europskim zakonima zajednički donose Europski parlament i Vijeće ministara koje predstavlja države članice. Europski parlament igra aktivnu ulogu u pisanju zakona koji imaju utjecaj na svakodnevni život građana: na primjer, o zaštiti okoliša, pravima potrošača, jednakim mogućnostima, prometu i slobodnom kretanju radnika, kapitala i roba.

Osim toga, Europski parlament i Europsko vijeće zajedno odlučuju o godišnjem proračunu Europske unije.

Najveći dio rada Parlamenta obavlja se u specijaliziranim odborima koji pripremaju izvještaje o kojima se kasnije glasuje na plenarnim sjednicama.

Pravilnik o postupanju Europskog parlamenta pruža detaljan okvir za rad Parlamenta. Budući da je Parlament predstavnik svih europskih građana, njegova višejezičnost postala je jedan od njegovih najvažnijih obilježja.

Parlamentarni dokumenti objavljuju se na svim službenim jezicima EU-a i svaki član Europskog parlamenta ima pravo govoriti na bilo kojem službenom jeziku koji odabere.

Predsjednik Europskog parlamenta je Martin Schulz. Njegov mandat traje do sredine 2014. godine.

Ovlasti i funkcije Europskog parlamenta

Zakonodavna ovlast

Europski parlament ravnopravno dijeli zakonodavne ovlasti s Vijećem Europske unije. To znači da je ovlašten usvajati europske zakone (uredbe, propise itd), te može prihvatiti, izmijeniti ili odbiti sadržaj europskog zakona.

Član Europskog parlamenta koji radi u jednom od parlamentarnih odbora sastavlja izvještaj o prijedlogu “zakonodavnog teksta” kojeg podnosi Europska komisija, jedina institucija ovlaštena za predlaganje zakona. Parlamentarni odbor glasuje o tom izvještaju i eventualno ga mijenja i nadopunjuje. Nakon što tekst bude proučen i usvojen na plenarnoj sjednici, parlament usvaja stav o tome. Taj se proces ponavlja jednom ili više puta, ovisno o vrsti postupka i o tome je li postignut dogovor s Vijećem.

Pri usvajanju zakonskih akata, postoji razlika između uobičajene zakonodavne procedure (suodlučivanje), u kojoj je Parlament ravnopravan s Vijećem, i posebnih zakonodavnih procedura, koje se primjenjuju samo u specifičnim slučajevima u kojima Parlament ima samo savjetodavnu ulogu.

U nekim pitanjima (npr. oporezivanje), Europski parlament ima samo savjetodavnu ulogu (“savjetodavni postupak”). U nekim slučajevima, Ugovor određuje da su konzultacije obavezne prema zakonu te prijedlog ne može postati zakonom ako parlament ne iznese svoje mišljenje o njemu. U tom slučaju, Vijeće nije ovlašteno za donošenje samostalne odluke.

Parlament ima ovlasti za pokretanje političkih inicijativa, te može zatražiti od Komisije da Vijeću podnese prijedloge zakona.

Parlament ima važnu ulogu u stvaranju novih zakona jer proučava Komisijin godišnji program rada i navodi zakone za koje bi želio da budu usvojeni.

Proračunska procedura

Nakon stupanja Lisabonskog ugovora na snagu, Europski parlament ovlašten je odlučivati o cjelokupnom proračunu EU-a, zajedno s Vijećem Europske unije. Pritom Parlament ima zadnju riječ.

Odluke Parlamenta i Vijeća o godišnjim prihodima i rashodima moraju biti unutar okvira potrošnje određenih u dugoročnom financijskom planu EU-a – tzv. Višegodišnjem financijskom okviru – o kojem se pregovara svakih sedam godina.

Kao izravno izabrana institucija koja predstavlja porezne obveznike EU-a, Europski parlament obavlja demokratski nadzor kako bi osigurao da Komisija i druge institucije adekvatno raspolažu s europskim fondovima.

Na preporuku Vijeća Europske unije, Parlament odlučuje hoće li dati konačno odobrenje o provedbi proračuna za konkretnu godinu.

Ovlast nadzora

Europski parlament ima čitav niz nadzornih i kontrolnih mjera. One mu omogućavaju da vrši nadzor nad drugim institucijama, prati koristi li se proračun EU-a kako treba i osigurava ispravnu provedbu zakona EU-a.

• Europski parlament ima pravo odobriti i raspustiti Europsku komisiju. Od 1994. godine, novoimenovani povjerenici moraju biti saslušani pred Europskim parlamentom. U skladu s Lisabonskim ugovorom, šefovi država EU-a predlažu kandidata za predsjednika Komisije, uzimajući u obzir rezultate europskih izbora. Kandidata izabire Europski parlament. Parlament može izglasati nepovjerenje Komisiji i naposljetku je raspustiti.
• Dosad nije prihvaćen nijedan od osam prijedloga za izglasavanje nepovjerenja u Parlamentu. Santerova komisija je 1999. odstupila prije nego ju je Parlament natjerao na ostavku. Europski parlament osigurava demokratsku kontrolu nad Komisijom, koja redovito podnosi izvještaje Parlamentu, uključujući godišnji izvještaj o aktivnostima EU-a i o izvršenju proračuna. Jednom godišnje, predsjednik Komisije na plenarnoj sjednici daje izvještaj o stanju Unije. Parlament redovito poziva Komisiju da pokreće nove politike, a Komisija je obvezna davati usmene i pisane odgovore na upite članova Europskog parlamenta.
• Predsjednik Europskog parlamenta ima pravo govoriti na početku svakog Europskog vijeća i iznijeti stav Parlamenta o predmetima koje će istaknuti šefovi država i vlada. Nakon svakog summita, predsjednik Vijeća Europske unije Parlamentu podnosi izvještaj o ishodu.
• Na početku i kraju svakog šestomjesečnog predsjedništva, predsjednik Vijeća Europske unije na plenarnoj sjednici raspravlja s članovima Europskog parlamenta o njihovom programu. Članovi Parlamenta mogu postavljati Vijeću pisana i usmena pitanja i mogu tražiti od njega da potakne nove politike.
• Parlament može zatražiti od Suda Europske unije da poduzme akciju protiv Komisije ili Vijeća ako oni djeluju na način koji je u suprotnosti s duhom zakona EU-a. Parlament i Vijeće mogu zatražiti od Suda Europske unije da osnuje specijalizirane sudove. Na primjer, Službenički sud Europske unije osnovan je 2005. da rješava sporove između EU-a i njegove državne službe.
• Prije nego Europsko vijeće imenuje predsjednika, potpredsjednika i izvršni odbor Europske središnje banke (ECB), potrebno je konzultirati Europski parlament. Predsjednik ECB-a podnosi godišnji izvještaj banke na plenarnoj sjednici i sudjeluje u redovitom dijalogu s Odborom za ekonomiju o monetarnim pitanjima.
• Parlament izabire europskog pravobranitelja. Pravobranitelj podnosi izvještaje Europskom parlamentu i podnosi godišnji izvještaj članovima parlamenta. U iznimnim okolnostima, na zahtjev parlamenta, Sud Europske unije može ukinuti mandat pravobranitelju. Pravobranitelj može ispitivati predmete samoinicijativno.

Odnosi s nacionalnim parlamentima

Europski parlament redovito izvještava nacionalne parlamente država članica o svojim aktivnostima.

Odbori Europskog parlamenta redovito pozivaju članove nacionalnih parlamenta na svoje sastanke, kako bi, između ostalog, raspravljali o novim zakonskim prijedlozima Komisije.

Zajedno s parlamentima država članica koje predsjedavaju Vijećem EU-a, Europski parlament svakog semestra organizira zajedničku parlamentarnu sjednicu na kojoj se razgovara o najvažnijim političkim pitanjima koja su na dnevnom redu EU-a.

Europski parlament prema Lisabonskom ugovoru

Lisabonski ugovor daje Europskom parlamentu veće ovlasti za oblikovanje Europe nego ikad prije. S većim zakonodavnim ovlastima dolazi i veća odgovornost prema građanima, nacionalnim parlamentima i Europskoj uniji.

Svaki novi ugovor EU-a povećao je zakonodavnu vlast Europskog parlamenta. Prema Lisabonskom ugovoru, parlament je ravnopravan s Vijećem ministara u odlučivanju o većini zakona EU-a.

• Veće ovlasti

Lisabonski ugovor učvrstio je zakonodavnu poziciju Europskog parlamenta time što je 40 novih područja uvrstio u proceduru “suodlučivanja”. Prema toj proceduri, Parlament ima ista prava kao i Vijeće. Ta područja obuhvaćaju poljoprivredu, sigurnost energije, imigraciju, pravosuđe i unutarnje poslove, zdravstvo i strukturne fondove. Budući da je napušteno nekadašnje razlikovanje između “obveznih” i “neobveznih” izdataka, parlament dobiva veću ulogu u određivanju proračuna. Parlament zajedno s Vijećem, odlučuje o cijelom proračunu EU-a.

Isto tako, članovi Parlamenta moraju davati svoje odobrenje za čitav niz međunarodnih sporazuma koje dogovori Unija, na područjima poput međunarodne trgovine.

• Više odgovornosti

Više ovlasti znači više odgovornosti. S tim većim zakonodavnom ovlastima, odluke Parlamenta utječu više nego ikada, na svakodnevnicu europskih građana. Parlament u svojim aktivnostima u potpunosti poštujei temeljna prava građana EU-a, u skladu s Poveljom o temeljnim pravima sadržanom u Lisabonskom ugovoru.

Članovi Europskog parlamenta imaju novu ulogu i u odnosu na druge institucije EU-a. Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, rezultati izbora za Europski parlament izravno su povezani s izborom kandidata za predsjednika Europske komisije. Da bi cijela Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove stupili na dužnost, potrebno je odobrenje Parlamenta.

I napokon, Lisabonski ugovor daje Parlamentu novo pravo – pravo predlaganja promjene Ugovora.

Glasovanje na izborima za Europski parlament

Izbori se održavaju svakih pet godina, a pravo glasa na njima ima svaki građanin EU-a koji je registriran kao birač.

Svaka država članica odlučuje o načinu izbora, ali pritom slijedi jednaka demokratska pravila: ravnopravnost spolova i tajnost glasovanja. U svim državama članicama, glasovati mogu osobe s navršenih 18 godina. Iznimka je Austrija, gdje je ta granica 16 godina. Za europske izbore vrijede zajednički principi kao što su opće i jednako pravo glasa, razmjerna zastupljenost i petogodišnji mandat koji se može produljiti.

U nekim državama članicama EU-a (Belgija, Cipar, Luksemburg) glasovanje je obvezno. U Italiji to je građanska obveza, ali nema kazne za one koji ne glasuju.¹

Od 1979. godine, kad su Europljani prvi put glasovali za članove Europskog parlamenta, prosječni odaziv birača u EU neprekidno pada, od 61,99 posto u 1979. godini do 43 posto u 2009. godini. Usprkos tome – i usprkos očitom slabljenju povjerenja u europske institucije – Europljani vjeruju da su tri najbolja načina da donositelji odluka čuju njihov glas sljedeća:

1. glasovanje na europskim izborima (57 posto);
2. europska građanska inicijativa (29 posto) te
3. pisanje svojem zastupniku u EP-u (19 posto).²

Prosječni odaziv na izborima za Europski parlament (1979.-2009.)

Članovi Europskog parlamenta

Kad se pregovaralo o Lisabonskom ugovoru, odlučeno je da se odredi najveći mogući broj zastupnika kako bi se spriječilo da Europski parlament neograničeno raste svaki put kad nova članica pristupi EU. Zato ugovor sadrži niz ograničenja:

• najveći broj zastupnika: 750 plus predsjednik
• najveći broj zastupnika iz jedne zemlje: 96
• najmanji broj zastupnika iz jedne zemlje: 6
• podjela mjesta trebala bi biti degresivno proporcionalna. Drugim riječima, što više stanovnika neka zemlja ima, to će više mjesta dobiti, ali ujedno će i to više građana svaki njezin zastupnik predstavljati. Prema tome, parlamentarni zastupnici iz manjih zemalja predstavljaju manje ljudi nego njihovi kolege iz većih zemalja.

Pri raspodjeli mjesta uzele su se u obzir i promjene u broju stanovnika država članica. Dok je u nekim stanovništvo poraslo, u drugima se smanjilo.

Članovi Europskog parlamenta rade u Bruxellesu, Strasbourgu i u svojim izbornim jedinicama. U Bruxellesu sudjeluju na sastancima parlamentarnih odbora i političkih skupina, kao i na plenarnim sjednicama. U Strasbourgu sudjeluju na 12 plenarnih sjednica. Naravno, dok obavljaju te dužnosti, moraju posvećivati pozornost i svojim izbornim jedinicama.

Novi statut za članove Europskog parlamenta stupio je na snagu 14. srpnja 2009. godine. On transparentno precizira uvjere i odredbe rada članova parlamenta i određuje jednaku plaću za sve njih. Ta se plaća isplaćuje iz zajedničkog proračuna.

Distribucija muškaraca i žena

Političke skupine

Članovi Europskog parlamenta sjede u političkim skupinama – nisu organizirani prema nacionalnosti, već prema političkoj pripadnosti. U Europskom parlamentu trenutačno ima sedam političkih skupina. Potrebno je 25 članova da bi se formirala politička skupina, s time da u skupini moraju biti predstavnici iz najmanje jedne četvrtine država članica. Zastupnici mogu pripadati samo jednoj političkoj skupini. Svaka se brine za vlastito ustrojstvo; izabire svojeg predsjednika (ili, kod nekih skupina, dvoje supredsjednika), ured i tajništvo.

Mjesta se članovima Parlemnta dodjeljuju prema političkom profilu, od ljevice prema desnici, u dogovoru s predsjednikom skupine.

Neki članovi Parlamenta ne pripadaju niti jednoj političkoj skupini. Njih nazivaju nevezanim članovima.

Politička skupina formira svoj stav kroz diskusiju. Nijedan član nije dužan glasovati na određeni način.

Sudjelovanje građana

Peticije

Jedno od osnovnih prava europskih građana je da svaki građanin Europske unije ili osoba s boravištem u nekoj od država članica, ima pravo, pojedinačno ili zajedno s drugima, podnijeti peticiju Europskom parlamentu vezano za neki od predmeta koji su u ingerenciji Europske unije i koji ih se izravno dotiču. I svaka tvrtka, organizacija i udruga sa sjedištem u Europskoj uniji ima pravo na podnošenje peticije. To je pravo zajamčeno Ugovorom.

Peticija može biti u obliku pritužbe ili zahtjeva i može se odnositi na pitanja kako od javnog, tako i privatnog interesa.

Peticija može biti pojedinačni zahtjev, pritužba ili opažanje vezano za primjenu europskih zakona, a može biti i apel Europskom parlamentu da zauzme stanovište o nekom konkretnom pitanju. Takve peticije omogućuju Europskom parlamentu da privuče pozornost na eventualno kršenje prava europskih građana od strane države članice, lokalnih vlasti ili neke druge institucije.

• Obrazac za podnošenje peticije putem interneta

Tko može podnijeti peticiju i o kojim temama?

Peticiju možete podnijeti ako:

• ste građanin Europske unije,
• imate boravište u državi članici Europske unije,
• ste član udruženja, tvrtke, organizacije (fizička ili pravna osoba) sa sjedištem u državi članici Europske unije.

Predmet peticije mora se ticati pitanja koja su od interesa, odnosno u nadležnosti Europske unije, na primjer:

• vaša prava kao europskog građanina, sadržana u Ugovorima,
• pitanja vezana uz okoliš,
• zaštita potrošača,
• slobodno kretanje osoba, roba i usluga, unutarnje tržište,
• problemi zapošljavanja i socijalna politika,
• priznavanje profesionalnih kvalifikacija,
• drugi problemi vezani za provođenje zakona EU-a.

Važna napomena: Odbor za peticije ne odgovara na zahtjeve za informacijama niti daje općenite komentare o politikama EU-a.

Peticija mora biti napisana na jednom od službenih jezika Europskeunije.

Europski pravobranitelj

Ako niste zadovoljni s tretmanom u institucijama EU-a, možete se požaliti europskom pravobranitelju. Pravobranitelj istražuje pritužbe vezane za loše upravljanje u institucijama i tijelima Europske unije, uključujući Europsku komisiju, Vijeće EU-a, Europski parlament, Odbor regija, Gospodarski i socijalni odbor i sve agencije EU-a. Uredi europskog pravobranitelja nalaze se u zgradama Europskog parlamenta u Strasbourgu.

• Europski pravobranitelj

Europska građanska inicijativa

Od 1. travnja 2012. godine, građani EU-a imaju novo sredstvo koje im omogućava sudjelovanje u oblikovanju politika EU-a. Građanska inicijativa, uvedena u sklopu Lisabonskog ugovora, omogućava da jedan milijun građana iz najmanje četvrtine država članica zatraži od Europske komisije da predloži zakon na područjima za koja je nadležna. Organizatori građanske inicijative – odbor građana koji se sastoji od najmanje sedam građana EU-a koji žive u najmanje sedam različitih država članica – imaju godinu dana da prikupe potrebnu potporu. Potpise moraju ovjeriti nadležne vlasti u svakoj državi članici. Organizatori uspješnih inicijativa bit će saslušani u Europskom parlamentu. Komisija ima tri mjeseca da prouči inicijativu i odluči kako će reagirati na nju.

• Europska građanska inicijativa

Pristup Europskom parlamentu

Želite li doznati više o ustrojstvu, ovlastima i aktivnostima Europskog parlamenta, obratite se Službi za upite građana.

• Službi za upite građana  

Želite li izravan kontakt s nekim članom Europskog parlamenta, pogledajte popis članova

• Popis članova

Trebaju li vam informacije vezane za pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, pogledajte

• Peticije

Za sudjelovanje u online raspravama o aktualnim pitanjima vezanima za Europski parlament, pogledajte kanale društvenih medija Europskog parlamenta

• EP – društveni mediji

Pitanja o Europskoj uniji možete postaviti elektroničkom poštom ili telefonom preko usluge EuropeDirect

• EuropeDirect

Želite li posjetiti Europski parlament, obratite se Službi za posjetitelje

• Služba za posjetitelje

Zanima li vas mogućnost zapošljavanja u Europskom parlamentu, posjetite web stranice Europskog ureda za odabir osoblja

• Web stranice Europskog ureda za odabir osoblja

Zanima li vas stažiranje u Europskom parlamentu, obratite se Uredu za stažiranje

• Ured za stažiranje

Želite li pristup dokumentima koje je sastavio ili zaprimio Europski parlament poslije 3. prosinca 2011. godine, pogledajte web stranice Registra

• Registar dokumenata

Želite li pogledati arhivske dokumente o Europskom parlamentu i njegovoj povijesti, kliknite na ovaj link

• Središnji povijesni arhiv

Linkovi

• Europski parlament
• Hrvatski sabor
• Državno izborno povjerenstvo
• Parlamentarium – centar za posjetitelje Europskog parlamenta
• EuroparlTV (TV postaja Europskog parlamenta)

¹ Izvor: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/…..roduct_code=TSDGO310

² Izvor: Eurobarometar Europskog parlamenta, 2012., Dvije godine prije europskih izbora 2014., (EB/EP 77.4).

Izvor članka: Delegacija EU u Hrvatskoj

Vezani članci:

1. Barroso pod pritiskom Europskog parlamenta
2. Plenarna sjednica Europskog parlamenta
3. Plenarna sjednica Europskog parlamenta

“Od 1. srpnja 2013., kad Hrvatska uđe u EU”, kaže povjerenik za financijsko programiranje i proračun Janusz Lewandowski, “hrvatske regije i gradovi, mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije, znanstvenici i ostali imat će prava na sredstva iz proračuna EU-a isto kao i oni iz svih drugih država članica. Taj izmijenjeni proračun jednostavno primjenjuje financijske aspekte jednoglasne odluke država članica EU-a da prihvate Hrvatsku kao 28. članicu Europske unije”.

Hrvatski doprinos proračunu EU-a za 2013. iznosit će 211,9 milijuna eura.

Nacrt izmijenjenog proračuna moraju usvojiti tijela koja odlučuju o proračunu, dakle, Vijeće i Europski parlament.

Vezani članci:

1. Europski parlament izglasovao proračun EU-a za 2010.
2. EK predlaže veći proračun, s nekim troškovima za RH
3. Marseille i Košice – europski gradovi kulture 2013.

“Nadam se da će zemlje članice brzo odobriti mandat kako bismo pregovore mogli započeti prije ljeta”, rekao je Karel De Gucht, povjerenik za trgovinu Europske komisije, koja u ime zemalja članica vodi pregovore.

Sredinom veljače EU i Sjedinjene Države odlučile su započeti pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini.

Taj sporazum, Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo, trebao bi biti najveći trgovinski sporazum koji je ikad ispregovaran.

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo trebalo bi biti izvan okvira klasičnih trgovinskih sporazuma kojim se uklanjaju carinske barijere i otvara tržište za investicije. U njemu će se pokušati uskladiti propisi i standardi za tehničke proizvode, koji sada predstavljaju najveću prepreku za trgovinu preko Atlantika.

Transatlantski trgovinski odnosi predstavljaju kralježnicu svjetskog gospodarstva. Sjedinjene Države i Europska unija proizvode gotovo polovicu (47 posto) svjetskog BDP-a.

Po procjenama Komisije, sveobuhvatni i ambiciozni sporazum između Sjedinjenih Država i Europske unije mogao bi dovesti do povećanja BDP-a u EU-u za 0,5 posto, a u Sjedinjenim Državama 0,4 posto do 2027. To bi odgovaralo iznosu od 86 milijardi eura godišnjeg prihoda za europsko gospodarstvo i 65 milijardi eura za američko.

Izvor: Hina

Više informacija: EurActiv

Vezani članci:

1. Zbog Hrvatske Europska komisija pokreće pregovore s CEFT-om
2. Europa povećala ulaganja u istraživanja i razvoj
3. Njemačka zabrana spekulativne trgovine uzdrmala europska tržišta dionica

Tih šest milijardi eura bit će raspolaganju regijama u kojima je nezaposlenost među mladima veća od 25 posto. Tri milijarde eura osigurat će se iz posebne proračunske stavke za zapošljavanje mladih, a druge tri milijarde iz Europskog socijalnog fonda.

Tim sredstvima financirat će se provedba sheme jamstvo za mlade, kojom su se zemlje članice politički obvezale da će mlađima od 25 godine osigurati, četiri mjeseca nakon što završe školovanje ili ostanu bez posla, kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja ili stažiranje.

Ekonomska kriza imala je razorne učinke na zaposlenost mladih. U siječnju ove godine, stopa nezaposlenosti među mladima u EU-u bila je 23,6 posto, to jest 7,5 milijuna mladih između 15 i 24 godine niti imaju posao niti su u nekom obrazovnom programu. U nekim zemljama poput Španjolske i Grčke nezaposlenost mladih prelazi 50 posto.

Predsjednik Europskog parlamenta u ponedjeljak je izjavio da je Unija ubrizgala oko 1000 milijardi eura u spašavanja banaka, a sada joj prijeti gubitak cijele jedne generacije.

“Spasili smo banke, no prijeti nam rizik da izgubimo jednu generaciju”, rekao je Martin Schulz.

“Jedna od najvećih prijetnji Europskoj uniji jest to što ljudi posve gube povjerenje u sposobnost Unije da rješava njihove probleme. A ako mlađa generacija gubi povjerenje, tada je po meni Europska unija doista u opasnosti”, kazao je.

Izvor: Hina

Više informacija: EurActiv

Vezani članci:

1. Prioritet EU-a za mlade: zapošljavanje i uključenost
2. „Budi zdrav, budi svoj“ – Europska komisija pokrenula inicijativu za zdravlje mladih
3. Irskoj odobreno 85 mlrd eura pomoći

Govoreći na svečanosti, povjerenik za zaštitu okoliša Europske komisije Janez Potočnik je pohvalio rad gradova i građana, te dodao: „Ako svi napravimo male korake, ostvarit ćemo velik skok naprijed“.

Primajući nagradu, predstavnici Zagreba izjavili su da je to najbolja moguća potvrda njihovog uspjeha. Za samu ceremoniju, grad je snimio promotivni film koji prikazuje njihov primjerni pristup održivoj mobilnosti.

Tijekom tjedna, građani su u Zagrebu među ostalim mogli sudjelovati u urbanoj rekreaciji i obrazovnim programima, voziti se starim tramvajima i pomoći preurediti parkirališta za bicikle. U aktivnostima obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti u Zagrebu već tradicionalno sudjeluje i Delegacija Europske unije, pa su tako u vrijeme trajanja Europskog tjedna mobilnosti posjetitelji Informacijskog centra EU-a mogli besplatno dobiti mapu biciklističkih staza grada Zagreba koju Delegacija izadaje u suradnji s udrugom Moj Bicikl kao i reflektirajuću sigurnosnu traku za vožnju biciklom. Tim Delegacije također već tradicionalno sudjeluje i na „Zagrebačkoj žbici”, organiziranoj vožnji biciklima središtem grada koja se održava na Dan bez automobila 22. rujna.

U sklopu svečanosti, povjerenik Europske komisije za promet Siim Kallas, predstavio je pobjednika nagrade za Planove održive mobilnosti u gradovima, to je za 2012. godinu grad Aberdeen (Ujedinjena Kraljevina). Nagrada se dodjeljuje gradu za koji se smatra da je učinio najviše na postizanju kombinacije održive mobilnosti kroz stvaranje namjenskog plana mobilnosti.

Izvor: Delegacija EU u Hrvatskoj

Vezani članci:

1. Otvoren natječaj za nagradu za mlade Karlo Veliki 2012.
2. Zastupnici Europskog parlamenta usuglašavaju završna stajališta o proračunu za 2012.
3. Delegacija EU poziva novinare, medije i nevladine udruge da se prijave na natječaj za „Novinarsku nagradu Europske godine volontiranja“

“Vijeće je odlučilo razgovarati o tom pitanju ponovno krajem 2013. godine”, izjavio je irski ministar Alan Shatter, koji je predsjedavao sastankom ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.

Takvu odluku je još prije nekoliko dana najavio njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich, koji je rekao da Bugarska i Rumunjska nisu spremne za ulazak u schengenski prostor i da će Njemačka uložiti veto. Osim Njemačke ulasku tih dviju zemalja u schengenski prostor, unutar kojeg nema graničnih kontrola, protivi se još nekoliko zemalja poput Nizozemske ili Finske.

Ministar Friedrich je kao glavni razlog za odbijanje naveo korupciju u obje zemlje koja bi mogla imati posljedica i na olako izdavanje viza za schengenski prostor.

Bugarska i Rumunjska ne uspijevaju ući u schengenski prostor unatoč činjenici da je Komisija još prije dvije godine zaključila da obje zemlje ispunjavaju tehničke uvjete za to. Međutim, za odluku je potreban konsenzus svih zemalja članica.

Vezani članci:

1. Bugarska i Rumunjska ipak neće u Schengenski prostor u ožujku 2011.
2. Zbog korupcije Bugarska i Rumunjska i dalje pod prismotrom
3. Rumunjska i Bugarska slabo koriste europske fondove

“Pozdravljamo vijest iz Ljubljane i Zagreba da je pronađeno rješenje za pitanje Ljubljanske banke. Povjerenik Štefan Fuele smatra to dobrim dogovorom za obje zemlje i dobrim dogovorom za proširenje. To je također dobar primjer kako zajednički napori u dobrosusjedskim odnosima donose korist objema zemljama i pružaju osnovu za rješavanje otvorenih pitanja. Dogovor o rješavanju pitanja Ljubljanske banke kulminacija je napora obiju strana i čestitamo Hrvatskoj i Sloveniji na njihovoj spremnosti i odlučnosti da se to pitanje riješi te se veselimo formalnom usvajanju dogovora u ponedjeljak”, rekao je Stano.

Prva potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i državni tajnik u kabinetu slovenskog premijera Tone Kajzer parafirali su u četvrtak u Zagrebu Memorandum o suglasnosti između vlade Republike Hrvatske i vlade Republike Slovenije kojim se rješava pitanje Ljubljanske banke i otvara put ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji.

Memorandumom o suglasnosti hrvatske i slovenske vlade dogovoreno je da će se rješenje Ljubljanske banke pronaći u okviru sukcesije, sudski sporovi hrvatskih banaka o prenesenoj štednji bit će stavljeni u mirovanje a slovenska vlada odmah će u parlamentu pokrenuti postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.

Memorandum će u ponedjeljak u Mokricama potpisati premijeri Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Janez Janša.

Izvor: Hina

Vezani članci:

1. EK očekuje da će se ratifikacija hrvatskog ugovora obaviti na vrijeme
2. Tomc: Ljubljana će ratificirati ugovor kada se riješe otvorena pitanja
3. Predsjedništvo EU-a: rješenje za hrvatsko-slovenski granični spor vrlo blizu